Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Mladi poduzetnici, unatoč vrhunskim idejama i inovacijama, često veliku bitku vode s javnim govorima i izlaganjima. U većini slučajeva problem se veže uz tremu, koncentraciju, boju glasa, gestikulaciju i slično.
Možda bismo se na samom početku hvatanja u koštac s ovom problematikom trebali vratiti u daleku povijest; naime, korisno je obratiti pažnju na Aristotelova “tri stupa retorike”: Pathos (emocije, suosjećanje s publikom), Ethos (vjerodostojnost informacija samog govornika) i Logos (logički segment govorničkog umijeća). Ove tri kategorije predstavljaju osnovu umijeća govora i izlaganja te držanjem balansa između ove tri cjeline već je učinjen veliki korak prema dobrom javnom nastupu.
Gledajući i slušajući vrhunske stručnjake i njihovu vještinu komuniciranja s publikom, sigurno pomislite kako u svakom nastupu uspijevaju naći pravu riječ u pravo vrijeme te svojim pristupom i odnosom zainteresirati publiku, čak i na nekoliko sati.
Međutim, zasigurno su i oni zapravo učili neke korake koji su ih doveli do sadašnjeg stanja, a isto možete napraviti i vi!
Za početak, velika se pažnja treba obratiti na sam dolazak pred publiku, gdje se preporučuje ležeran dolazak sa stavom sigurnosti te blagim osmijehom, ali pritom se s publikom treba uspostaviti i ‘eye contact’.
Nenad Ćuk na Split Tech City motivacijskoj konferenciji za mlade
Nakon što se prošla prva barijera, tj. dolazak pred publiku, mnogi stručnjaci za komunikaciju savjetuju da se govor započne šaljivom anegdotom, vezanom za tematiku događaja, kako bi se razbio određeni grč kod publike te kako bi se, odmah u početku, prikupilo simpatije svojom šaljivošću i opuštenošću.
Naravno, poželjno je da se prije javnog nastupa ima već pripremljen govor s ključnim točkama, rasporedom te s razmotrenim protuargumentima u slučaju pitanja ili određenih rasprava.
Krenuvši dalje s govorom, treba nastojati pričati sporo, no ne u velikoj mjeri, i razgovijetno. Nadalje, savjet mnogih stručnjaka je da se tijekom govora pazi da rečenice budu jasne, sažete i jezgrovite kako se od kompleksnih misli ne bi odlutalo od teme. Pritom se ne smije upotrebljavati komplicirani vokabular jer se vrlo često događa da pojedinac, ne razumijevši jednu riječ, ne shvati ili ne obrati pažnju na cjelokupnu misao.
Osim toga, veliku ulogu u govoru ima i gestikulacija. Stručnjaci preporučuju da ruke ne budu ni previše visoko niti nisko, već da se samo pazi da dlanovi budu vidljivi kompletnoj publici. Uz to, držanje otvorenih dlanova simbolizira iskrenost te tijekom govora mnogi eksperti sklope jagodice na prstima, što ujedno predstavlja samouvjerenost i veliko znanje određene tematike.
Važnost gestikulacije i položaja ruku tijekom govora može se uvidjeti u tome što se svi navedeni položaji koriste i tijekom razgovora za posao. Uz gestikulaciju, zanimljivost je da se pri razradi određene teme ili u slučaju kritike trebate pristupiti publici te doći na mjesto gdje ćete istovremeno biti vidljivi, ali i relativno blizu. S druge strane, kad je u pitanju izvlačenje zaključaka, tada se preporučuje da se odmaknete od publike te odete na određenu udaljenost, ali da pritom, naravno, budete vidljivi.
Veliki problem kod javnog govora predstavlja i trema, koja ne treba biti neprijatelj, već vam može pomoći da što bolje reagirate u slučaju neočekivane situacije. Trema se javlja iz mehanizma straha koji se javlja neposredno pred početak nastupa te kod osobe stvara pritisak i blokadu misli. Bitno je naglasiti da nema osobe koja nema tremu pred nastup, ali razlika je u tome kako se pojedinci nose s istom.
Teodora Skelin (ClaimDon) na Open Coffee Split
Većina eksperata savjetuje kvalitetnu pripremu te često uvježbavanje pred prijateljima i bližnjima kako bi se razvila što veća sigurnost u ono što će se ispričati pred širom, nepoznatom, publikom. S vremenom, točnije s iskustvom, primijetit će se kako trema postaje sve manja. Uz to, za suzbijanje treme postoje i određene vježbe kako bi se tijelo opustilo i lakše pristupilo izazovu, poput različitih vježbi disanja.
Velika pažnja se treba posvetiti i završetku nastupa, gdje se u slučaju postavljanja pitanja treba iskoristiti priliku za ostavljanje još boljeg dojma na publiku. U nekim slučajevima govornici dopuštaju po jedno pitanje od pojedinog sudionika tako da bi se izbjegle potencijalne žustre rasprave; u slučaju takvih primjera preporuka je da se određeni sudionik s dodatnim pitanjem obrati govorniku ili prezenteru nasamo na kraju kako bi pitanje i odgovor razradili što bolje i kvalitetnije.
Uz to, vrlo je bitno kakva je završna poruka govora ili prezentacije, koja je u većini slučajeva navod ili citat, ali je vrlo bitno da se baš ta poruka prenese publici usmeno.
U današnjem vremenu, u kojem se provode mnoge konferencije i predavanja, ne mora se ni naglašavati koliko je uistinu bitna komunikacija i vještina govorništva. Naravno, postoje oni kojima je moć govora jednostavno utkana u život, dok postoje i oni koji, unatoč svim uspjesima koje postižu na poduzetničkom polju, nemaju toliko razvijene vještine takve vrste.
Specificirati zaključak u ovom slučaju nije ni potrebno, jedino što se može poručiti mladima i svima onima koji imaju problem s javnim nastupom je da nastoje proširiti vokabular čitanjem različite literature i, naravno, da počnu vježbati navedene “trikove” koji će im jednog dana pomoći da u svojim javnim nastupima ostave pozitivan dojam na svakog pojedinca!
Podijeli
