U svom bezvremenskom hitu „Love at the first sight“, Kylie Minogue kaže:

„Cause baby, when I heard you
For the first time I knew
We were meant to be as one“

Otprilike tako sam se i ja osjećao kad sam shvatio da sam dobio svoj prvi posao. Prvi projekti, prvo iskustvo, prva zarađena lova. Uzbuđenje. Planirao sam na što ću potrošiti prvu plaću iako još nisam ni bio počeo raditi.

Ipak, nakon što je splasnula početna euforija, obuzela me neizbježna panika. Što ako se osramotim? Imam li dovoljno znanja? Jesam li dovoljno dobar? Što ako im se ne svidim i zahvale mi se nakon mjesec dana?

Kako skoro uvijek razmišljam o najgorem mogućem ishodu, zaključio sam kako nemam šta izgubiti, već mogu samo profitirati na iskustvu i znanju (čak i u tom najcrnjem scenariju).

Sva iskustva, savjete i  greške pokušat ću opisati ovdje u nadi da čitatelj/ica (ne)će napraviti isto.

Dobri odnosi

Pružena vam je prilika. Na raspolaganju imate nekoliko mjeseci kako biste opravdali ukazano povjerenje. Također, pravo je vrijeme da pokažete svoj potencijal i time date do znanja da ste netko na koga se može računati i da u budućnosti možete postati vrijedan član tima.

Najbolji način da si u startu upropastite bilo kakve šanse jest odnose s novim kolegama započeti konfliktom. Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je važno rano izgraditi temelje dobrih međuljudskih odnosa.

Našli ste se u novoj sredini, upoznat ćete razne profile ljudi. S nekima ćete odmah kliknuti, s nekima nikada. Ipak, uzajamno poštovanje i bonton nešto je što ste dužni pružiti kolegama. Kao i oni vama.

Pobrinite se ostaviti dobar prvi dojam i svakako nemojte zaboraviti na pravila pristojnog ponašanja, ne samo prvog dana nego i inače. Nemojte se ponašati kao kauboj koji ulazi u krčmu i bez ikakvog pozdrava ulaziti u prostoriju, odlaziti kući bez pozdrava i slično. Ma koliko vam se to činilo trivijalnim, kolege zamijete. I zamjere.

Dok se ne upoznate dobro s kolegama, dok ne osjetite kako dišu, dok ne procijenite kakvog su karaktera, izbjegavajte osjetljive teme.

Primjerice, ako ste zagovornik teorije ravnozemljaša ili teorije da Bill Gates preko 5G odašiljača ljudima ubrizgava corona virus u organizam, nije uputno to iznositi na prvoj kavi s novim kolegama (ili uopće). Ljudi mogu steći pogrešan dojam o vama i s tim ste si u startu osigurali hendikep.

Kolega ili kolegica kojima baš i niste „sjeli“ na prvu, sigurno će vam biti manje voljni pomoći ukoliko zapnete na nekom zadatku, a to zasigurno ne želite.

Gledaj i uči!

Nemate iskustva. Ili ga u najboljem slučaju imate vrlo malo. Znanje stečeno na fakultetu dovelo vas je tu gdje jeste (ili je barem pripomoglo), ali sada dalje trebate nekako nastaviti taj put. Sami ili s nekim – kao što sam ranije rekao – ovisi o vama.

Metaforički rečeno, na fakultetu su vam objašnjavali kako plivati, dok će vam na poslu netko prići s leđa, gurnuti vas u more i s obale promatrati kako plivate i plivate li uopće. Na vama je da se ne utopite.

Mentor na poslu ujedno je i vaš spasitelj koji će vas vaditi iz mora kada krenete s utapanjem. To je vaš David Hasselhoff. Ili Pamela Anderson, ako vam je karma naklonjena. Mentor je taj koji će imati ključnu ulogu tijekom vašeg ‘internshipa’ i u većini slučajeva, mišljenje koje je stekao o vama, bit će presudno prilikom donošenja odluke po završetku vašeg pripravništva.

Nastojte upijati sve što vam mentor kaže. Slušajte što vam govori. Primjenjujte savjete mentora. Triput pročitajte specifikacije zadatka koje ste dobili prije nego krenete s radom. Probajte svim svojim naporima riješiti problem prije nego idete tražiti savjet od mentora. Nemojte mu trošiti vrijeme na gluposti; prije nego odlučite javiti da ste gotovi sa zadatkom, provjerite i testirajte sve nekoliko puta da se uvjerite kako je sve u redu.

Ovo se posebno odnosi na developere. Nemojte raditi neki zadatak samo da ga što prije napravite i maknete brigu s glave. Napravite točno i precizno ono što se tražilo po specifikacijama. Obratite pažnju na detalje u opisu zadatka. Sigurno ne želite da se aplikacija skrši odmah po pokretanju, kad mentor bude provjeravao što ste napravili. Ili da vas vraća 6-7 puta da popravite istu stvar.

U periodu ‘internshipa’, budite spremni učiti i raditi posao i kod kuće, nakon radnog vremena, ukoliko želite ostaviti dobar dojam. Ukoliko se po prvi put susrećete s novim stvarima na poslu (primjerice, programski jezik s kojim se do sada niste susreli), utoliko obavezno u slobodno vrijeme prođite neki od ‘online’ tečajeva koji se nude na tu temu. To će vam sigurno pomoći da brže napredujete.

Budite spremni na dosadne/izazovne poslove

Dok ne provedete određeno vrijeme u firmi i ne steknete povjerenje, dobivat ćete lakše, dosadnije zadatke. Ipak, ukoliko je nešto dosadno za raditi, to ne implicira da je nebitno. Primjerice, ako ste dobili zadatak da presnimite sadržaj SD kartice na 30 novih SD kartica, napravite to.

Nakon određenog perioda vaši zadaci postajat će sve teži i kompleksniji.

S druge strane, vrlo je izgledno da ćete biti „bačeni u vatru“ odmah na početku. Poslodavac će možda htjeti odmah vidjeti kako se snalazite u radnom okruženju i što može očekivati od vas.

Nemojte gubiti razum u takvim situacijama. Bit će vam jako teško, nećete ništa razumjeti na početku, nećete znati ništa o projektu, zadatku, domeni rada, biznis pravilima i logici.

Nemojte biti preoštri prema sebi i sjetite se da čovjeku treba 3 do 6 mjeseci kako bi postao produktivan i samostalan u svojim zadacima (barem u IT struci).

Ovo je jako težak i psihički naporan, da ne kažem bolan, period. Ne znate kako, a od vas se očekuje da nešto isporučite i napravite. Osjećaj težine u prsima, knedle u grlu i neprestanog preispitivanja “Što mi je ovo trebalo u životu?” sastavni su dijelovi ove faze. Međutim, sve to pada u zaborav istog onog trenutka kad uspijete napraviti ono što se od vas tražilo i kada vas preplavi zadovoljstvo.

I sâm sam se našao u takvoj situaciji gdje su me „bacili u vatru“ i uputili u ono što žele da napravim, što je ujedno i bio test koji sam morao proći kako bih dokazao svoju vrijednost. Najstresniji period u mom životu.

Psihički sam bio potpuno otupio, hladna voda bi me prenula iz dubokog razmišljanja o rješavanju problema dok sam se tuširao. Znao sam se probuditi u 3 ujutro s idejom kako riješiti problem, na što bih odmah iskakao iz kreveta i žurio prema laptopu, sve kako ne bih zaboravio “ukazanje” koje sam doživio. Na kraju se sve to isplatilo i svi su bili zadovoljni.

Prve godine na poslu oblikuju vas za cijeli život i radne navike koje steknete u tom periodu vrlo su bitne za budućnost.

Profesionalnost

Dobili ste priliku, ukazano vam je povjerenje i od vas se očekuje da to povjerenje i opravdate. Zadnje što želite je da vaš mentor ili netko od kolega pomisli kako vam nije stalo do posla ili još gore – da ste prodavač magle.

Kada dođete na posao, potpuno se fokusirajte na izvršavanje radnih zadataka. Koristite mobitel samo ukoliko baš morate. Surfanje po Facebooku, Redditu, Instagramu i ostalim stranicama za ubijanje vremena ostavite za nakon posla. Klonite se ideja da radno vrijeme trošite na gledanje filmova, skidanje torrenta, dangubljenje na Twitchu ili igranje video igrica. Tu ste s razlogom i po zadatku koji vam je dodijeljen.

Potpuno je u redu popričati malo s kolegama i prijateljima, ali nije poželjno zapričavati nekoga dok pokušava raditi svoj posao. Pričati možete na pauzi, za vrijeme kave. Ovo se posebno odnosi na poslove gdje se treba psihički fokusirati na rješavanje zadatka.

Ako zapnete i dalje ne znate sami, pripremite sve potrebno prije negoli nekoga pozovete u pomoć. Ne želite da vaš kolega ili mentor stoji pored vas, čeka i troši svoje vrijeme dok vi pronađete papir, notes, email ili pokrenete aplikaciju kako biste predstavili svoj problem. Ili još gore, da čeka dok se vi sjetite zašto ste ono pomoć uopće i zatražili.

Kad vam netko odluči pomoći, posvetite se punom pažnjom toj osobi i pratite što vam govori i pokazuje. Nipošto nemojte gledati po mobitelu ili sudjelovati u drugim razgovorima dok netko svoje vrijeme troši kako bi pomogao vama i kako bi riješio vaš problem.

Također, uvijek pristojno zamolite za pomoć. Pitajte lijepo i uljudno. Osobno sam susretao pojedince koji su pomoć tražili u imperativu: „E, dođi ovamo!“  Na takav tip “zamolbi” odgovorim kako upravo rješavam nešto jako bitno i hitno i da ću doći čim završim. Ako i odlučim pomoći, dođem nakon 2 ili 3 sata, a nekada ni ne dođem.

Kolege s kojima radite nisu tu da rješavaju vaš problem, rade vaš posao i troše svoje vrijeme pa pokažite malo poštovanja i probajte shvatiti što je napravljeno da se riješi problem zbog kojeg ste tražili pomoć i sljedeći put probajte sami isto to primijeniti umjesto da ponovo tražite pomoć.

Ako zovete nekoga zbog iste stvari više puta, ostavljate dojam nesposobne osobe. Odmah nakon što vam kolega ili kolegica pomogne riješiti problem, ukoliko se radi o kompleksnijem rješenju, zapišite sebi sve što je napravljeno u postupku tako da sljedeći put možete to isto i sami napraviti.

Ukoliko vam mentor obrazloži i objasni nešto, utoliko svoje subjektivne stavove zadržite za sebe i poslušajte savjete koje ste dobili. Oni su u firmi dulje od vas koji ste došli jučer.

Ako mislite da je vaše rješenje bolje, možete argumentirati na lijep način, ali ukoliko vam mentor objasni zbog čega biste trebali napraviti nešto drugačije, nemojte se ponašati kao dijete, forsirati svoje rješenje i odbijati promjenu.

Ne želite da vaše kolege pomisle kako konzumirate halucinogene gljive jer imaju dojam da razgovaraju sa zidom do kojeg ništa ne dopire.

Komunikacija i postavljanje pitanja

Komunikacija je usko vezana uz dobre radne odnose. Od prve sekunde ulaska u ured, svi mi komuniciramo, na pasivan ili aktivan način. Govorom tijela, izrazom lica ili riječima, bile one na papiru ili verbalizirane. Nastojte biti uvijek otvoreni za komunikaciju, vedri i prijatni.

Na poslu prevladava verbalna komunikacija i od vas se očekuje da jasno komunicirate, učinkovito se izražavate i govorite te da otvoreno izražavate ideje.

Primjerice, ja se uvijek blago iznerviram kad mi netko kaže: „Ne radi mi program/kod/aplikacija“. To je primjer vrlo loše opisanog problema. Osoba kojoj ste tako opisali vaš problem uopće vam ne može pomoći. Umjesto toga, opišite što ste napraviti do sada, koji točno dio radi, koji ne radi, što želite postići, kako se program ili aplikacija ponaša i slično.

U komunikaciji s kolegama, nemojte biti prgavi, napadni, govoriti povišenim tonom i ne upadajte drugima u riječ, već dopustite da dovrše što su htjeli reći pa se onda pokušajte uključiti.

U pisanoj komunikaciji obratite pažnju na pravopis, gramatiku, točke, zareze. Možda će netko na poslu zaključiti da stvarno ne znate ukoliko „neznate“.

Također, nemojte se bojati postavljati pitanja. Ukoliko ste dobili specifikacije da napravite neki zadatak, a nije vam baš jasno što se točno želi postići, uvijek pitajte za pojašnjenje. Pogrešna pretpostavka može vas odvesti u sasvim drugom i najčešće krivom smjeru. Pitajte i uštedite svoje i tuđe vrijeme.

Počasti!

Vrlo jednostavan trik koji uvijek pali. Svi vole male znakove pažnje pa zašto ne biste skupili dodatne bodove tako što ćete platiti kavu kolegama, kupiti čokoladu, ponuditi grickalicama osobe s kojima dijelite trećinu svog dana u uredu, počastiti kolačima ili pizzom za rođendan?

Ukoliko imate kolegu ili kolegicu koji su uvijek tu za vas, bezuvjetno vam pomažu i naučili ste puno zahvaljujući njima, nemojte se dvoumiti i počastite ih čokoladom ili nečim drugim.

Ipak, ne radite to često i ne razbacujte se novcima jer ne želite da netko pomisli kako se ulizujete. Još jednom, ljudi zamijete. I zamjere.

Ako sam savjetima barem malo uspio pripomoći, slobodno mi sljedeći put kupite čokoladu. Neću zamjeriti.