Moderan čovjek rijetko kad razmišlja o postu, a još rjeđe posti.

Zapravo, kao nikada u povijesti, neprekidno smo okruženi hranom, koja u većini slučajeva nema samo funkciju unosa energije za život. Hrana se nalazi na svakom koraku na ulici ili je pak udaljena od nas jedan pokret ruke, koliko je potrebno da otvorimo hladnjak.

Ovo je doba izobilja i jedan od temeljnih izazova jest stvoriti zdrave granice. 

Što je post?

Premda mnogi zagovaratelji posta inzistiraju da je u pravom postu dopuštena samo voda, u činjeničnom smislu je post potpuni izostanak ikakvog unosa.

I dok je uvriježeno mišljenje da je voda nužna tijekom posta, to zapravo nije tako. Trenutačno je post na vodi i sokovima nauobičajeniji oblik posta.

Postoji i intervalni post, koji je vrlo popularan u modernoj prehrani.

Ima nekoliko oblika, a to su: 15/9, 16/8, 20/4 i 2/5. Ti oblici, brojevi, znače vrijeme kada ne jedete ništa i vrijeme kada redovito jedete.

Naprimjer, 15/9 znači da 15 sati ne jedete čvrstu hranu, a zatim možete normalno jesti 9 sati (15 sati + 9 sati = 24 sata). Isto vrijedi i za 16/8, pri čemu 16 sati ne jedete čvrstu hranu i redovito jedete 8 sati, te 20/4, kada 20 sati ne jedete čvrstu hranu, a zatim jedete četiri sata.

Oblik intervalnog posta koji se ističe je 2/5, što znači da 2 dana u tjednu samo pijete (ne jedete čvrstu hranu) i 5 dana jedete normalno. 

Koja je razlika između posta i gladovanja?

Post i gladovanje su dva različita koncepta vezana uz prehranu i unos hrane, iako oba uključuju odustajanje od hrane na određeni vremenski period. Evo ključnih razlika:

1. Namjera i svrha:

   – Post: Najčešće se provodi iz religijskih, duhovnih, zdravstvenih ili medicinskih razloga. Medicinski post može biti preporučen prije određenih medicinskih postupaka.

   – Gladovanje: Gladovanje obično nije namjerno i javlja se zbog nedostatka hrane. Može biti posljedica siromaštva, krize, prirodnih katastrofa ili nevoljnih situacija koje ljude ostavljaju bez pristupa hrani.

2. Trajanje:

   – Post: Obično ima određeno trajanje i može biti kratkotrajan (npr. postiti nekoliko sati, jedan dan) ili dugotrajan (npr. nekoliko dana ili tjedana), ali je uvijek unaprijed definiran.

   – Gladovanje: Nema unaprijed definirano trajanje i može trajati sve dok nema dostupne hrane, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica ili čak smrti.

3. Kontrola:

   – Post: Osoba koja posti odlučuje kada će početi i završiti post, te obično ima kontrolu nad okolnostima posta.

   – Gladovanje: Osoba koja gladuje obično nema kontrolu nad situacijom i ne može jednostavno odlučiti prekinuti gladovanje jer nema pristup hrani.

4. Fizičko stanje:

   – Post: Ako se provodi ispravno i odgovorno, post može imati neke zdravstvene koristi kao što su detoksikacija tijela, poboljšanje mentalne jasnoće i smanjenje upala.

   – Gladovanje: Gladovanje vodi do ozbiljnog nedostatka hranjivih tvari, što može uzrokovati malnutriciju, slabljenje imunološkog sustava, gubitak mišićne mase i druge teške zdravstvene probleme.

5. Psihološki aspekt:

   – Post: Može biti emocionalno i duhovno ispunjujuće jer se provodi radi postizanja određenog cilja ili svrhe.

   – Gladovanje: Može izazvati tjeskobu, paniku i psihološki stres zbog neizvjesnosti u vezi s osiguravanjem osnovnih životnih potreba.

Zašto ljudi poste?

• Religijski i duhovni razlozi – Mnoge religije uključuju post kao dio svoje vjerske prakse. Naprimjer, u islamu, muslimani poste tokom mjeseca ramazana. U kršćanstvu, post je mjestimice promican tijekom korizme. U judaizmu, post je centralni dio Yom Kippura i drugih važnih dana. Post može biti način da se pojedinac očisti duhovno ili se približi svom Bogu ili božanstvu. 

• Zdravstveni razlozi – Post može pomoći tijelu da se detoksicira, odmarajući probavni sustav i omogućavajući stanicama da se obnove. Neki istraživači tvrde da post može poboljšati razinu inzulina, razinu šećera u krvi i druge metaboličke parametre.

• Mršavljenje – Neki ljudi koriste post kao metodu za kontrolu tjelesne težine ili mršavljenje, često kroz praksu poput povremenog posta (intermittent fasting).

• Mentalni i emocionalni razlozi – Neki ljudi izvještavaju o povećanoj mentalnoj jasnoći i poboljšanom fokusu tijekom posta. Propuštanje hrane može smanjiti uobičajeni pad energije i raspoloženja nakon obroka. Post može biti izazov naučiti te može pomoći ljudima da razviju samokontrolu i povećaju svoju mentalnu snagu.

Koji su sve benefiti posta za naše tijelo?

Post može imati brojne koristi za zdravlje, i fizičko i mentalno, premda su reakcije na post individualne i mogu se razlikovati od osobe do osobe. Evo nekih od potencijalnih benefita posta za tijelo:

• Gubitak tjelesne težine i masnoće:
  • Energetski deficit: Post može pomoći u smanjenju ukupnog unosa kalorija, što doprinosi gubitku tjelesne težine i smanjenju tjelesne masnoće.
  • Povećana oksidacija masti: Tijekom posta, tijelo može početi koristiti pohranjene masti kao izvor energije.

• Poboljšanje metaboličkog zdravlja:
  • Inzulinska osjetljivost: Post može poboljšati inzulinsku osjetljivost, pomažući u regulaciji razine šećera u krvi i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2.
  • Metabolički parametri: Neki istraživački rezultati sugeriraju da post može sniziti razinu inzulina, kolesterola, triglicerida i krvnog tlaka, a sve to može doprinijeti boljem općem zdravlju.

• Detoksikacija i obnova:
  • Autofagija: Post može stimulirati autofagiju, proces u kojem stanice tijela uklanjaju oštećene komponente i obnavljaju se, što može pridonijeti boljoj staničnoj zdravlju i dugovječnosti.
  • Probavni odmor: Post može dati probavnom sustavu priliku da se odmori i regenerira, što može poboljšati probavu i apsorpciju hranjivih tvari.

• Smanjenje upalnih procesa:
  • Protuupalni učinci: Post može smanjiti markere upale u tijelu, što može pomoći u prevenciji kroničnih bolesti povezanih s upalom, poput srčanih oboljenja, dijabetesa i određenih karcinoma.

• Poboljšanje srčanog zdravlja:
  • Profil lipida: Post može pozitivno djelovati na razinu kolesterola i triglicerida, što može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
  • Krvni tlak: Post može pomoći u snižavanju krvnog tlaka, što je korisno za srčano zdravlje.

• Povećanje dugovječnosti:
  • Istraživanja na životinjama: Istraživanja na životinjama sugeriraju da post može povećati dugovječnost, iako su potrebne daljnje studije kako bi se potvrdili slični učinci na ljudima.

• Hormon rasta:
  • Povećanje razine hormona rasta: Post može povećati razinu hormona rasta, koji igra važnu ulogu u metabolizmu, očuvanju mišićne mase i oporavku.

Kako početi s postom?

Za početak, dobro je razmisliti o motivaciji. Zašto postiti, iz kojih razloga? Kada to sebi osvijestite, onda možemo razmišljati o strategiji. 

Sugerirao bih da se krene s intervalnim postom 15/9. Cilj vam je dati šansu minimalno mjesec dana i analizirati svoja iskustva. Ako ste zadovoljni, ali smatrate da možete još, probajte 16/8 intervalni post. 

Ako vas umara pratiti kada jesti i koliko, nastojte postići barem 1 dan na tekućoj hrani. Preporučio bih da krenete s postovima na sokovima i juhama (sve tekuće). Sokovi neka budu svježe voće i voda. 3 puta dnevno je sasvim dovoljno. Da se posti svako 2 tjedna po jedan dan, već bi se osjećali benefiti. 

*Dok postite, imajte na umu da vaš nivo energije potencijalno neće biti standaran, već ćete se osjećati slabije. U tom slučaju, nastojte ne imati jednako težak raspored kao i drugim danima. 

U svakom slučaju, ako razmišljate o postu, najprije se dobro informirajte!