Mali veliki vodič za ‘freelance’ avanturu

Za sve one koji razmišljaju o (dodatnom) zarađivanju freelancingom, donosimo opsežan razgovor o ovoj temi s trojicom mladića koji već nekoliko godina na ovaj način stječu iskustvo, reference i novac.

Branimir Asanović živi u Sinju, završio je Školu likovnih umjetnosti u Splitu (smjer grafički dizajn) te svoju avanturu nastavio na splitskom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (nastavnički smjer Informatike i tehnike). Pri samom završetku faksa zaposlio se kao software developer u jednoj IT firmi u Splitu, gdje još uvijek radi.

Lagano sam počeo učiti nove stvari van radnog vremena te su me počele interesirati teme kojima se moja firma ne bavi. U međuvremenu sam upoznao nekolicinu osoba koji su me tražili da im odradim nekakve projekte za dodatan novac, što mi se pokazalo vrlo zanimljivim i isplativim.

Sa freelance angažmanima počeo je prije 2-3 godine; uglavnom je riječ o konkretnim projektima od nekoliko mjeseci posla te statičkim web stranicama.

Branimir Asanović

Klijente sam dijelom pronašao preko poznanika i prijatelja, dok su neki čak i klijenti firme u kojoj radim. Npr. dugogodišnji klijent firme, s kojim sam znao biti u kontaktu, odluči se raditi nekakav manji projekt za koji firma nije zainteresirana.

Jozo Petrović je 26-godišnjak koji je završio Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, a zadnjih godinu i pol živi u Zagrebu.

Prvi freelance angažman imao je na trećoj godini faksa. Radilo se o, kako kaže, jednostavnoj statičkoj web stranici s osnovnim informacijama o firmi, lijepim dizajnom i, u konačnici, vrlo zadovoljnim klijentom.

Danas je najčešće angažiran na izradi web rješenja, poput web trgovine, statičke ili manje zahtjevne web stranice. Klijente, tj. poslove nalazi na osnovu preporuke: “Već sam ih toliko odradio da me uvijek netko negdje preporuči. Još uvijek nisam imao vremena prijavljivati se na stranicama gdje se nude takvi poslovi.” 

Mensur Duraković, 28 godina, po struci software developer, zaposlen je u jednoj IT tvrtki, a radi i kao asistent na Sveučiličnom odjelu za stručne studije i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. Svoj prvi freelance angažman dobio je na 2. godini fakulteta sasvim slučajno.

Bio je to projektić gdje je trebalo napraviti jednostavni softver za vođenje i upravljanje manjom bibliotekom. Da budem iskren, nisam uopće tražio nikakav angažman, nego se eto dogodilo slučajno i od tada je sve krenulo”, prisjeća se.

Otkrio nam je kako je trenutno u poziciji da sam može birati posao: “U slobodno vrijeme, kojeg i nemam baš previše, bavim se ‘freelanceanjem’ jer mi to omogućava da se razvijam i napredujem po pitanju iskustva i znanja u smislu programiranja, a uvijek je ugodan osjećaj kad se uz to dodatno zaradi, završi projekt i dobiju pohvale od klijenta za odrađeni posao. Ukoliko smatram da se traži nešto što se ne isplati raditi, npr. projekt je ‘groblje’ i klijent traži promjene iz temelja uz nemoguć rok za isporuku, da neću imati previše koristi gledano iz konteksta učenja,  novčanih sredstava, tehnologije ili programskog jezika u kojem se radi ili je rađena aplikacija, bez problema odbijem posao.

Mensur Duraković

Može se reći, kaže Mensur, da ljudi kojima se čovjek okruži igraju vrlo važnu ulogu u usmjerenju biranja posla: “Kad imate prijatelje koji se bave istim stvarima, puno znači da imate nekog s kim možete uvijek razgovarati o problemima, čuti savjet i zatražiti pomoć.

Tko je uopće freelancer?

Za mene termin ‘freelancer’ označava osobu koja samostalno pronalazi klijente, odrađuje poslove i obavlja usluge koje su tim istim klijentima potrebne, balansira svoje obaveze, uredno izvršava svoje zadatke te sama organizira svoje radno okruženje”, objašnjava Mensur i dodaje:

U zadnje vrijeme termin ‘freelancer’ je pod utjecajem i zahtjevima tržišta IT industrije postao shvaćen nekako previše u tom kontekstu, a zapravo ne mora biti. Poznajem neke ljude koji se bave freelance poslovima koji nisu usko vezani uz IT poput, primjerice prevođenjem tekstova na razne jezike, online repeticijama i uslugama podučavanja, crtanjem i ilustriranjem, vođenjem profila na društvenim mrežama, dizajnom i slično.

Kako u Hrvatskoj poslovati kao freelancer?

Upitali smo naše sugovornike freelanceaju li legalno i svi su odgovorili potvrdno.

Jozo nam je objasnio kako freelanceri u Hrvatskoj mogu poslovati na više zakonitih načina, a veliku ulogu u odabiru načina poslovanja imaju zahtjevi klijenta.

Najdraži oblik poslovanja mi je bio preko studentskog ugovora, tijekom studentskih dana, jer je bruto iznos bio gotovo jednak neto iznosu dogovorene cijene”, istaknuo je.

Branimir nas je nasmijao gorkom realnošću: “Nekada malo suza krene kada vidim koliko država puno uzima, a koliko zauzvrat malo daje.”

Kako postati freelancer?

Mensur objašnjava da postoje različiti načini za postati freelancer za različite poslove: “Međutim, ako uzmemo ono najčešće što danas klijenti traže – to su usluge vezane uz IT, odnosno programiranje i web development, a formula je poprilično jednostavna:

  1. Postani dobar (stvarno dobar) u onome što radiš,
  2. Izgradi/napravi nekoliko projekata koje možeš pokazati na svom portfoliju,
  3. Profitiraj
Gdje pronaći poslove?

Iako postoji puno web stranica gdje se mogu pronaći poslovi i potencijalni klijenti, Mensur navedeno ne smatra  ključnim za sklapanje poslova, već ističe važnost kontakata, poznanstava i preporuka dobivenih na temelju prijašnjih dobro odrađenih poslova.

Velik utjecaj u pronalasku posla je i u tome koliko ljudi poznaješ i koliko ljudi poznaje tebe, kakvo im je mišljenje o tebi, prethodno odrađeni poslovi i projekti, povjerenje koje su ljudi stekli u radu s vama i slično”, naglašava i dodaje:

Izdvojio bih LinkedIN kao nešto što uvijek preporučujem svim svojim studentima. Smatram da bi danas svaka osoba trebala imati LinkedIN profil, gdje se lako može širiti svoja mreža poznanstava, kao i pronaći posao u svojoj struci. Pored društvenih mreža, tu je i niz web stranica specijaliziranih za freelancing, od kojih ističem Upwork, Freelance.com, Freelance.hr, Fivver i PeoplePerHour. Pored navedenih, tu su još i Toptal, Pov.io i slični, ali na njih je malo teže upasti.

Koje osobine treba imati uspješan freelancer?

“‘Freelancer’ treba biti svestran i vrlo samostalan u obavljanju svog posla. Treba imati dosta strpljenja i razumijevanja jer na njega često pada cijeli teret projekta, a uz to ni klijent nije uvijek 100% precizan sa svojim zahtjevima i potrebama. Mora biti snalažljiv i lako prilagodljiv svim alatima i tehnologijama koje su mu na raspolaganju. Uz to, treba znati pregovarati”, smatra Branimir.

Mensur slično razmišlja i naglašava:“Puno je ljudi zaintrigirano idejom ‘freelanceanja’, ali brzo odustanu nakon što shvate da treba uložiti puno vremena, truda, spremnosti na učenje (koje nikad ne prestaje) i dobro se oznojiti na početku dok se ne pronađu prvi klijenti. Ukoliko uzmemo ‘web development’, gdje se stvari mijenjaju svaki dan, da bi preživio kao ‘developer’ u IT svijetu, moraš biti spreman žrtvovati gledanje filma na Netflixu u zamjenu za ‘course’ na Udemy-iju i pisanje koda. Da sumiramo, jaka volja, spremnost na učenje i kvalitetna internet konekcija ključni su elementi za posao freelancera”.

Ako nisi organizirana osoba, vrlo se teško fokusirati i rasporediti svoje dnevne zadatke. Samodisciplina je također jako bitna. Kad radiš iz dnevnog boravka, svašta nešto ti može odvući pažnju, ali na kraju dana, sve zadatke koje ne odradiš danas prenosiš za sutra. Stoga je jako bitno naučiti se samodisciplini i razdvajanju radnog vremena od slobodnog vremena”, istaknuo je Jozo. 

Jozo Petrović
Koje su prednosti, a koje mane freelancinga?

Jozo smatra kako freelancing doprinosi izgrađivanju osobnosti jer freelancer mora sam naučiti organizirati vrijeme, dati ispravne procjene, potvrditi zahtjeve klijenta ili, pak, reći da su nerealni: “Jednostavno, svakodnevno se radi na procjeni svojih kvaliteta i mogućnosti. Razni poslovni zahtjevi obogaćuju iskustvo i pridonose kvaliteti ‘freelancera’ te on s vremenom može uzimati teže i bolje plaćene zadatke.

Naravno, nije sve tako bajno.

Ukoliko osoba ne uspijeva organizirati svoje vrijeme i ne zna se, takoreći, izboriti za sebe, ‘freelancing’ može postati noćna mora. U moru zahtjeva, često dođe do nerazumijevanja ili nerealnih zahtjeva od strane klijenta, a tu onda ‘freelancer’ može nastradati kao zadnja osoba u lancu. Može dobiti lošu reputaciju, a ponekad i biti manje plaćen”, upozorava Jozo. 

NEKOLIKO “BRZOPOTEZNIH”:

Što vam je obvezna oprema za freelancanje?

Branimir: “Što se tiče tehničke opreme, jedan jako dobar laptop je sasvim dovoljan za sve potrebe ‘freelancera’, posebno zbog velike mobilnosti. Što se tiče ostalog, voda i nekakva lagana hrana jer puno sjedimo.

Jozo: “Laptop, udoban stolac, slušalice i YouTube. Poneka grickalica se ionako uvijek nađe u blizini.

Mensur: “Kvalitetan PC/laptop, slušalice, brz internet, udobna stolica/krevet, grickalice i kava (za grickalice preporučujem suho voće poput badema, oraha, indijskih oraščića, grožđica i brusnica jer povećavaju koncentraciju).

Odakle najčešće radite?

Mensur: “Od kuće, najčešće vikendom ili, ako sam raspoložen, nekoliko sati poslije radnog vremena.

Jozo: “Iz udobne okoline dnevnog boravka, u sjedećem ili ležećem položaju. Kroz dosadašnje iskustvo shvatio sam da sam na taj način najproduktivniji. Za sebe mogu reći da sam dobar organizator pa samim time mogu sebi omogućiti takav oblik rada.

Branimir: “Prakticiram rad od doma jer tu nalazim najveći mir, ne moram jesti po ‘fast food ‘restoranima, mogu se odmoriti kad osjetim potrebu. Nekada je naporno osam sati stati u firmi za računalom, a već u pola radnog vremena tijelo želi odmor.

Jeste li zadovoljni zaradom?

Mensur: “Kako mi ‘freelancanje’ nije primarni izvor financija, može se reći da je zadovoljajuće, ali svakako može biti i bolje. Tu prvenstveno mislim na to da nisam zadovoljan nametnutim visokim porezima od strane države, pustim propisima, kompliciranjem i poteškoćama kod prijava isplata, autorskim ugovorima i sl. Rekao bih da na Balkanu definitivno postoji odlična radna snaga koju strani klijenti vide kao isplativu, jeftinu i kvalitetnu.

Branimir: “Jesam. Kao ‘freelancer’ se može puno više zaraditi nego kao zaposlenik firme, ali treba znati odabrati projekt koji će nam omogućiti dobar omjer uloženog vremena i novca. Za statičke web stranice treba imati više klijenata jer su izvor manje količine novca, dok veći projekti traju duže, ali i nude veću zaradu. Uglavnom, kroz ‘freelance’, ako imate volje i ako konstantno nižete projekt za projektom, možete zaraditi mjesečno puno više nego će vam ijedna od hrvatskih firmi ponuditi.”

Jozo: “Znam i svjestan sam da uvijek mogu više ☺”  

 

Možete li usporediti osjećaj rada za nekoga i rada za sebe – kad si sam svoj šef?

Jozo: “Biti svoj šef zahtijeva veliku odgovornost jer si uvijek prepušten sebi i svojim sposobnostima. Rad u firmi obično uključuje tim, ljude s više/manje iskustva spremne pomoći i uskočiti kad zatreba. Također, ne zahtijeva organizacijske sposobnosti pa programer može biti posvećen stručnom razvoju. Mnogo firmi nudi edukacije, ‘teambuildinge’ i razne druge benefite koji mogu puno značiti, a kojih kod ‘freelancinga’ nema. Međutim, u ‘freelancingu’ nerijetko možeš puno više zaraditi i tako nadoknaditi sve te benefite koje bi imao u nekoj tvrtki. Svakako, smatram da se super snalazim u obje uloge.

Mensur: “Preferiram ‘full-time’ posao u kombinaciji s ‘freelanceanjem’ jer mi je tako najzgodnije. Razlike u samostalnom i radu za poslodavca se ogledaju u tome da kod ‘freelancanja’ imate slobodu birati projekt, klijenta, tehnologiju, implementaciju rješenja, naplate, slobodu oko rasporeda sati rada, ali obje strane imaju svoje prednosti. Kao ‘freelancer’, ponekad ste previše vremena zatvoreni u 4 zida, ne izlazite, ne socijalizirate se, dok kod rada za poslodavca uvijek imate društvo, kolege od kojih možete puno naučiti, pitati za savjet i pomoć, otići na piće i zezati se. Istaknuo bih da je velika prednost kod rada za poslodavca ukoliko vam se šef bavio programiranjem, što mi je trenutno situacija, pa mu ne morate objašnjavati što radite, već on razumije proces rada i ne ‘guši’ mikromenadžmentom.”

Branimir: “Rad u firmi, posebno na dužim projektima, zna biti dosta zatupljujuć, posebno ako ste osoba koja voli malo promjene u životu. Kod ‘freelancinga’ imate malo više slobode jer sami birate projekte na kojima želite raditi. Iz vlastita iskustva, ali i iskustva prijatelja ‘freelancera’, mogu reći da je najveća razlika u zaradi i radnom rasporedu, dok je ostalo više-manje isto. U oba slučaja vam je u konačnici klijent koji vas plaća stvarni šef. U oba slučaja se od vas očekuje rad u više različitih područja, što zahtijeva široku lepezu znanja (u većini slučajeva vam ni u firmi nije zagarantirano da ćete obavljati samo jedan posao za koji vas se prvotno zaposlilo). Što se tiče radnog rasporeda, ‘freelance’ će nam prije omogućiti rad po vlastitoj potrebi i dinamici, što bi i firme trebale prakticirati jer će tako dobiti više efikasnog rada naspram praznog hoda (npr. neću započeti novi ‘feature’ 30 min prije završetka radnog dana nego ću čekati kraj radnog vremena kao školarac školsko zvono).

Lekcije naučene ‘freelancanjem’

Zaključit ćemo ovu freelancersku priču lekcijama koje je naš sugovornik Mensur naučio tijekom zadnjih nekoliko godina:

  1. ne treba biti očajan u potrazi za projektima (pristajati na uvjete koji ne zadovoljavaju),
  2. biti iskren s klijentom i detaljno definirati traženo i isporučeno (scope projekta, podrazumijeva li projekt i održavanje servera, support, popravke bugova, podrška na web-browserima itd.),
  3. uvijek ćeš odraditi više sati za projekt nego što si planirao i definirao s klijentom,
  4. nerazumni zahtjevi zaslužuju i nerazumne cijene (za svaki hitni/žurni/neodgodivi slučaj naplaćujem dodatnih 50% uobičajene cijene, uz minimalnu cijenu 2 sata, jer mi se ne isplati prekidati rad na određenom projektu kako bih promijenio tekst na stranici samo zato što je „hitno“),
  5. čuvati se od burn-out sindroma (uvijek uzeti vremena za sebe jedan dan u tjednu i psihički se  odmoriti od svega),
  6. tvoj projekt je puno bitniji tebi nego tvom klijentu (klijenti su većinom fokusirani na upravljanje svojim trenutnim poslovanjem, što njima ponekad ne uključuje projekt na kojem radiš za njih pa im je potrebno 2 tjedna da odgovore na e-mail. Jedini put kad se klijent brine više od vas za projekt jest kada gubi novac zbog problema s projektom i sl.)

P.S. Pišite nam o svojim freelancing iskustvima na Instagramu, Facebooku, Linkedinu ili Twitteru! 🙂

Podijeli

O autoru

Romana Ban

Po struci magistra edukacije povijesti i talijanskog jezika, suosnivačica i dopredsjednica Kluba mladih Split. Voli strastvene i dobronamjerne ljude koji stvaraju promjene za dobrobit cijele zajednice te se nada ostaviti pisani trag o što više njih kao izvršna urednica portala Split Tech City.