E-stonija – primjer za slijediti?

U našoj svakodnevnici redovito se vode polemike oko trenda digitalizacije te se ta tematika konstantno provlači kroz medije. U velikom broju slučajeva prezentiraju se hrvatski mladi poduzetnici i u nekim se primjerima pokušava poticati svijest mladih o važnosti tehnoloških promjena za njihovu budućnost.

U ovom slučaju povirit ćemo i izvan Hrvatske i bliže regije. Točnije, pokušat ćemo povući poveznicu između Lijepe naše i države koja je po nekim pokazateljima čak i najrazvijenija tehnološka zemlja u Europi – Estonije.

Male sličnosti i velike razlike

Naime, Estonija je u mnogim karakteristikama slična Hrvatskoj, počevši od toga da je tranzicijska zemlja do toga da površinom i brojem stanovništva ne spada u vrh Europe.

S druge strane, Estonija je društvu pružila veliku dostupnost wi-fia pa preko 85% stanovništva ima slobodan pristup internetskoj mreži. Wi-fi je dostupan u parkovima, željezničkim stanicama, čak i na plažama.

Posvećenost digitalizaciji očituje se, također, u tome da je internet postavljen u Ustav kao temeljno ljudsko pravo. Estonija je veliku medijsku pažnju dobila i zbog provođenja e-glasovanja te je time postala prva država koja je provela takvu vrstu demokracije.

Kad se priča o Estoniji, treba se dotaknuti i tamošnje startup scene, koja je počela vrlo aktivno djelovati tijekom svjetske ekonomske krize, gdje su mladi počeli otvarati poduzeća kako bi unaprijedili svoju karijeru te poboljšali tadašnje loše stanje u državi.

Danas im država omogućuje velike subvencije, prilagođava poreznu politiku mladima te ih potiče na korištenje sredstava iz EU fondova kako bi što lakše djelovali na tržištu te na taj način kreirali pozitivnu poduzetničku atmosferu.

Osim toga, država veliku pažnju poklanja informatičkom obrazovanju i programiranju kao temelju školstva, ali i poduzetništva. Veliki korak ka digitalizaciji Estonija je učinila već početkom ovog stoljeća, kad su sve obrazovne institucije dobile pristup internetskoj mreži te se otada digitalizacija korak po korak ukorjenjivala u zajednicu, tako da se danas svi poslovi s državnom upravom održavaju digitalno te je digitalno poslovanje postalo temelj poduzetništva.

U novije vrijeme sve se više priča o blockchain tehnologijipeer-to-peer mreži, kod koje je radno opterećenje podijeljeno između sudionika, a ne na jedan središnji poslužitelj, te se ta tehnologija već neko vrijeme koristi u određenim segmentima u Estoniji, a provode se i radionice i predavanja kako bi u budućnosti proširili ovu modernu tehnologiju i na ostale segmente.

A Lijepa naša?

Govoreći o Estoniji i njenoj tehnološkoj razvijenosti, poprima se dojam da je Hrvatska potpuno zaostala u tom pogledu. Ipak, i Hrvati prate trend digitalizacije. Primjerice, intenzivno koriste sustav e-građanin, platformu koja građanima omogućuje brzu interakciju s državnim i javnim sektorom.

Korištenje ove platforme je vrlo dobar korak ka informatizaciji stanovništva i predstavlja dokaz da je Hrvatska postavila čvrste i dobre temelje za budućnost, ali za dostići nivo Estonije i sličnih zemalja po pitanju pružanja e-javnih usluga, trebaju se provesti još mnoge promjene i reforme.

Ostaje pitanje hoće li Hrvatska ikada dostići nivo Estonije ili makar približno doći do tog ranga digitalizacije. Očigledno je da naša zemlja ima golem potencijal u tom području, ali od velike važnosti je sastavljanje temeljnog plana i strategije kako bismo otprilike znali za koliko vremena možemo očekivati pomake.

Sve u svemu, digitalizacija grabi veliki korakom, a Estonija je tek jedan od primjera na koje se možemo ugledati. Možemo se slobodno zapitati je li uistinu došlo vrijeme da se napokon osvijestimo o važnosti tehnoloških promjena te o svim blagodatima koje bi nam takva transformacija pružila.

Podijeli

O autoru

Luciano Žaja