Split Tech City je zajednica sastavljena od tvrtki, udruga, institucija, meetupa i pojedinaca koji su posvećeni razvoju tehnološkog sektora u Splitu i regiji.
Postani član
Svi smo već čuli o povezanosti fizičke aktivnosti s mentalnim zdravljem, no jeste li znali da bitnu ulogu u cijeloj toj priči ima i prehrana? Ne utječe način prehrane samo na naše fizičko, već i na mentalno stanje!
Je li istina da određena hrana pospješuje našu inteligenciju i pomaže nam da se djelotvornije nosimo sa stresom?
O svemu smo tome popričali sa splitskom nutricionisticom Draganom Olujić.
Znanost je odavno pokazivala interes za pronalaženjem veze između nutrijenata i mentalnog zdravlja, no danas je to otišlo mnogo dalje.
“Postoje striktne smjernice za pojedine mentalne bolesti te se u dijetoterapiji puno pažnje pridaje mentalnim bolestima raznih profila”, istaknula je Dragana na samom početku, dodajući da, s obzirom na statistiku koja pokazuje porast broja oboljelih od anksioznosti i depresije, nije neobično da se pronašla i veza prehrane s mentalnim bolestima.
Jeste li čuli da se za crijeva govori da su “drugi mozak”? To se vrlo često pogrešno interpretira na način da hrana može izliječiti mentalne bolesti, upozorila je Dragana.
“Logika je jasna; ako su crijeva drugi mozak, a crijeva, primjerice, nisu u potpunosti zdrava, pravilnim izborom hrane lako bismo mogli ‘popraviti i mozak’. Međutim, to nije u potpunosti točno”, kazala je.
Naime, crijeva su iznimno proživčanjena, tj. imaju veliki splet živaca, zbog čega se uspoređuju s mozgom. Ipak, njihova je zadaća značajno drugačija.
“Mentalni disbalansi neće proizaći iz nezdravih crijeva, barem ne direktno, ali će se ‘podgrijavati’ nepravilnim izborom namirnica, čiji probavljeni ostaci završe u sustavu. E tu je znanost pronašla jaku vezu, iz čega proizlaze trenutno važeće smjernice!”
Što se tiče povezanosti prehrane i mentalnih poteškoća, Dragana ističe kako u jednom segmentu tretiramo raspoloženje hranom koja ga podiže, primjerice određenom slasticom ili obrokom bez puno mesa, poput tjestenine, njoka, rižota i sl.
“To će sigurno izazvati osjećaj ugode i pomoći nam da se osjećamo bolje i malo sretnije. Za to postoji jasna kemijska veza između receptora zaduženih za probavu i apsorpciju takve hrane, okusnih receptora i hormona.”
Međutim, napominje, taj osjećaj je kratkotrajan, a stil hranjenja može prouzrokovati dugotrajne negativne posljedice upravo na emocionalno zdravlje.
“Često pribjegavanje takvoj hrani karakteristično je za osobe s izraženom anksioznošću i depresijom pa je iz toga proizašao pojam ‘emocionalno hranjenje’.”
Kao posljedica toga, dolazi do pretilosti, a time i do još većeg nezadovoljstva, što zbog fizičkog izgleda, što zbog “nedostatka nemoći i svježine”.
“Povremeno uživanje u takvoj hrani zbilja može olakšati stres, ali osoba koja ima zabilježen i definiran problem taj dio prehrambenog ponašanja mora dobro osvijestiti da ne bi zapala u začarani krug.”
Upitali smo Draganu koje bi nam namirnice preporučila kao “najbolje za mozak”, odnosno za funkcioniranje uma, a ona nam je otkrila:
“Namirnica i tip prehrane koji bi pomogli i kao prevencija, ali i kao terapija, cjelovite su namirnice implementirane u mediteranski tip prehrane.”
Na prvom mjestu tu su riba i hrana iz mora kao primarni zaštitnik živaca i zdravlja mozga: “Tajna se krije u omega masnim kiselinama, koje su iznimno važne za servisiranje mozga s obzirom na to da su upravo one gradivne jedinice tih stanica.”
Riba bi se trebala naći na tanjuru skoro svaki dan, savjetovala je. Uz ribu, tu su svakako neprerađene žitarice – orzo, heljda, proso, riža, a u novije vrijeme dostupni su nam i kvinoja i pir.
Preradom hrana gubi bitne mikronutrijente, koji su također sastavni dijelovi procesa za servisiranje i opsluživanje mozga, upozorila je.
Ako unos neprerađene hrane, uključujući voće, povrće, mahunarke, sjemenke i orašaste plodove, zamijenimo svakodnevnom primjenom kruha, peciva, mesa i krumpira, što je baza današnje zapadnjačke prehrane, “ozbiljno smo ugrozili zdravlje mozga i čitavog mentalnog sklopa”.
“Važno je naglasiti da zbog takve zapadnjačke prehrane mozak neće prestati s radom niti će se isključiti, ali neće ni raditi kako treba, a kao jedan od simptoma nepravilnog rada mozga su anksioznost i depresija.”
To ne znači da ih zapadnjačka prehrana izaziva, objasnila je, ali čitav stil života prožet stresom, nekretanjem i takvom prehranom – dokazano izaziva!
Zbog toga, ističe, nije dovoljno intervenirati samo na prehrani i izboru namirnica, već uključiti i ostale alate koji utječu na promjenu životnog stila pa, ako je potrebno, u dogovoru s liječnikom pomoći si i lijekovima, što je vrlo bitno jer se tako značajno ubrzava proces oporavka i popravka.
Za kraj, Dragana nam je preporučila “zgodan antidepresivni recept”, uz koji ćemo na pauzi pobijediti glad te nastaviti biti produktivni do kraja radnog vremena. 🙂
Sve sastojke povezati u salatu. ☺
Podijeli
