Događa se smjena generacija u svim područjima poslovanja. Konvencionalne metode poslovanja polako se umirovljuju, a tržištem dominira nova paradigma poslovanja bazirana na preciznosti i efikasnosti. Primarno se pod tim misli na digitalizaciju poslovanja – četvrtu industrijsku revoluciju, odnoso Industrija 4.0.

Ovo ne znači da će u budućnosti standardna zanimanja i postojeće djelatnosti izumrijeti, naprotiv, digitalizacija će ih osuvremeniti, učiniti efikasnijima i ako hoćete, točnijima. One djelatnosti kojima digitalizacija predstavlja prijetnju, nažalost, imaju malo vremena da se transformiraju i pronađu način da budu relevantne.

Europska unija je odavno prepoznala digitalizaciju kao jedan od najvažnijih smjerova razvoja i održavanja konkurentskog koraka s razvijenim tržištima SAD-a i azijskih divova. Stoga su razvijeni programi Digital Europe, agenda Europe’s Digital decade i drugi dokumenti kojima se sustavno sugerira članicama da intenziviraju i promiču ulaganja u digitalizaciju društva u cjelini, što uključuje javne usluge i upravljanje, socijalnu infrastrukturu, ali i najvažnije za ovaj pregled, gospodarstvo. U skladu s tim, i Republika Hrvatska aktivno je provodila mjere kojima se više ili manje efikasno promovirala digitalizacija društva.

U nastavku ćemo se podsjetiti natječaja iz još uvijek aktualnog višegodišnjeg okvira (VFO) 2014-2020 koji su bili zanimljivi za gospodarstvenike, ali posebice iz perspektive hrvatske ICT industrije, odnosno, natječaja u kojima su mogli sudjelovati kao prijavitelji (povlačiti sredstva EU), ali i kao pružatelji usluga – isporučitelji softverske i hardverske infrastrukture u poslovanju.

Razlog zašto je dobro (posebice mlađim) poduzetnicima poznavati ovu blisku povijest je zdravorazumska pretpostavka da će se neki od ovih kvalitetnijih natječaja ponoviti i u narednom višegodišnjem okviru 2021-2027. Svi natječaji u pregledu nisu izravan poticaj digitalizaciji, ali svi u sebi sadrže komponente digitalnog i ICT, svi su prepoznati kao izuzetno važni za doprinos razvoju hrvatskih ICT tvrtki u raznim fazama razvoja.

Inovacije novoosnovanih MSP-ova

Iznimno interesantan natječaj koji je bio objavljen dva puta u prethodnom razdoblju te koji je vrednovao inovacije startupa (tvrtki do 3 godine starosti), koji su pritom mogli dobiti bespovratna sredstva za dovršetak i lansiranje inovacije. Posebno je zanimljivo napomenuti da se ovim natječajem mogao prijaviti i inovativni softver / aplikativno rješenje kao inovacija koja se priprema za lansiranje na tržište. Maksimalno je bilo moguće ostvariti 1.4 milijuna kuna bespovratno po projektu.

Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)

O interesu za ovaj natječaj dovoljno govori činjenica da je početak zaprimanja prijava obilježio pad sustava zbog opterećenja. U pitanju je natječaj kojem je svrha bila upravo digitalizacija poslovanja, a koji se također dva puta objavljivao tijekom prethodnog razdoblja.

Tvrtke (uključujući i ICT industriju) su mogle ostvariti do milijun kuna za implementaciju softvera  i pratećeg hardvera za optimizaciju poslovnih procesa. Ono zanimljivije za ICT sektor, ovo je najveći natječaj u kojem sudjeluju kao isporučitelji informatičkih proizvoda i usluga u provedbi projekata.

Inovacije u S3 područjima

Još jedan zanimljiv natječaj za male i srednje tvrtke koji je bio usmjeren na komercijalizacije inovacija – prilikom prijave se moralo dokazati da postoji razvijena inovacija koja potpada u jedno od kategorija prepoznatih Strategijom pametne specijalizacije (S3) te se moglo ostvariti do 20 milijuna kuna bespovratnih sredstava za konačnu realizaciju inovacije na tržištu.

U sklopu natječaja su se mogle financirati plaće djelatnika, oprema i softveri. ICT tvtke su i ovdje mogle sudjelovati kao prijavitelji sa inovativnim softverskim rješenjem, ali i kao isporučitelji usluga (softvera, hardvera).

WWW vaučeri za MSP-ove

Male i velike tvrtke su se mogle prijaviti te ostvariti do 100 tisuća kuna bespovratnih sredstava za sufinanciranje izrade web stranice. Ovaj natječaj je bio posebice interesantan ICT industriji budući da su mogli sami financirati izradu vlastite web stranice (kao vanjsku uslugu), ali važnije, mogli su biti na tržištu kao pružatelji usluge izrade stranice.

Izvor: Google

Impuls i E-impuls

Još jedan zanimljiv natječaj za poduzetnike kojim se moglo ostvariti do 300 tisuća kuna za financiranje opreme i softvera, što je zanimljivo za ICT budući da su na ovom natječaju također sudjelovali i kao prijavitelji i isporučitelji. Ovakav tip natječaja pokazao se kao pun pogodak, s obzirom da su se njime mogli financirati manji projekti i tvrtke, te se očekuje da će u budućnosti biti više poziva po sličnom modelu.

Internacionalizacija poslovanja MSP-ova

Internacionalizacija poslovanja, ili u prijevodu, predstavljanje vlastitih proizvoda na međunarodnim sajmovima, bio je natječaj za male i srednje tvrtke. Posebno je tu važno apostrofirati da su ICT tvrtke ovim natječajem mogle financirati veliki dio (do milijun kuna) svih troškova sudjelovanja na najvećim svjetskim digitalnim sajmovima i konferencijama, što je jedan od važnijih načina promocije vlastitih proizvoda na međunarodnom ICT tržištu i  globalnog umrežavanja.

Program provjere inovativnog koncepta

Proof of Concept jest prvi korak u realizaciji buduće inovacije te se ovaj Program kroz HAMAG-ovu suradničku mrežu nudi tvrtkama u svim fazama razvoja financiranjem troškova provjera tehnologije (tehnoloških rizika) kako bi se dokazalo da je predloženu inovaciju moguće razviti do kraja. Ukupno je provedeno 8 POC poziva od 2010. do 2020. godine.

CEF Digital

Jedini natječaj na ovoj listi koji nije pod ingerencijom HAMAG-a i/ili Ministarstva gospodarstva već izravno pod EU kroz Connecting Europe Facility. Sa jasno razrađenim područjima ulaganja, može se ostvariti grant za smart city rješenja, digitalizaciju ukupnog poslovanja kroz javno privatna partnerstva i druge modele.

Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI)

Najveći i „najteži“ natječaj programskog razdoblja koji je omogućavao svim tvrtkama (velikim i malim tvrtkama) razvoj novih proizvoda i usluga, uključujući razvoj softverskih i hardverskih rješenja kroz potencijalnu suradnju sa znanstvenim organizacijama i drugim tvrtkama.

S maksimalno mogućih 30 milijuna kuna bespovratnih sredstava moglo se financirati plaće djelatnika, istraživačku opremu, usluge i slično, a zbog velike potražnje i atraktivnosti bio je objavljivan u dva navrata. ICT tvrtke su na ovim natječajima imale mogućnost razviti velika i kompleksna softverska rješenja, ali i kroz partnerstvo izraditi dio rješenja, primarno softverske elemente.

Izvor: Google

Iz navedenih EU natječaja usmjerenih poduzetnicima iz prošlog razdoblja razvidan je zajednički nazivnik, a to je digitalno i inovativno. Naravno da sama provedba projekta ne rješava goruće probleme za tvrtke i sigurno postoje pozitivne i negativne strane prijave na ovakve oblike vanjskih izvora financiranja. Za uspješnu provedbu EU projekta potrebna je struktura i usklađenost s pravilima, evaluacijski tijek od odobrenja do potpisa ugovora zna trajati dugo, što za neke hitne projekte može predstavljati gubitak dragocjenog vremena.

Ipak, naglasio bih da sam sudjelovao u pripremi i provedbi velikog broja projekata sufinanciranog EU sredstvima i da su svi projekti koji su uspješno provedeni poslužili kao poluga daljnjeg razvoja društva, a dobivena bespovratna sredstva dala su vrijedno iskustvo te motivaciju za daljnje apliciranje na nove natječaje. Ovakav pristup fokusirane potpomognute investicijske politike može biti pametan odabir u poslovanju, posebno ukoliko uspijete prepoznati svoje potrebe u gore navedenim natječajima. Posebno je dobro da ICT tvrtke prate natječaje u čijoj provedbi mogu isporučiti proizvode i usluge te da motiviraju klijente da se i sami apliciraju za sufinanciranje njihovih usluga.

Digitalizacija je realnost i budućnost. ICT kao čuvar pole positiona u toj utrci sigurno će imati sve više prilika za financiranje projekata u narednom razdoblju te preporučam svima da prate vijesti i budu spremni za buduće natječaje. Same institucije koje provode natječaje imaju vrijedno iskustvo proteklog razdoblja te mogu na primjeru provedenih natječaja primijeniti alate i promjene kojim će se ubrzati administrativne procedure za odobrenje i provedbu projekata, posebno kad se radi o tehnološkim inovacijama gdje je svaki izgubljeni dan gubitak konkurentske prednosti.

Spremni smo za Digitalnu Hrvatsku! 😊