Prošle smo srijede, na još jednom virtualnom druženju, ugostili mladog Splićanina Davora Ljubenkova, koji nam se javio sa svoje trenutne adrese – iz Kopenhagena.

Nekoć student računarstva na splitskom FESB-u, Davor je iskusio studiranje i na raznim europskim i svjetskim sveučilištima. Uz to, govori kineski jezik, a odmalena je pohađao razne tečajeve i edukacije.

U svom se predavanju osvrnuo na iskustva sa svjetskih i europskih fakulteta, govorio je o tome kako mu je pošlo za rukom prelaziti iz jednog područja u drugo, pričao je o stanju u svijetu inovacija te nam istaknuo prilike koje u ovo moderno doba čekaju mlade.

Davorov trostruki heliks

Davor nam je predočio vlastiti trostruki heliks kombinirajući saznanja iz tri veće tematike:

• važnost networkinga ili kako primijeniti poduzetnički mindset u svakodnevnom životu
• sraz svjetskih ekonomskih sila (Amerika i Kina) u utrci za inovativnom singularnošću i gdje se tu uklapa Europa
• kratki osvrt tehničkih postignuća kroz društveno-etičku prizmu

Smatra da mladi zaziru od projekata, grupnih aktivnosti i kompetencija koje spadaju u soft skills.

Davor napominje kako su oglasne ploče na fakultetima zlatni rudnik informacija; nužno je biti proaktivan te pitati dodatne informacije jer upravo one znaju biti ključne.

Ako planirate na razmjenu, preporučuje da se javite profesoru zavoda koji vas zanima te da se priključite nekom manjem istraživačkom timu ili odradite neki zadatak u zamjenu za pismo preporuke.

Posebno preporučuje zavode usko povezane s industrijom, što vam daje još veću mogućnost zaposlenja.

Priča o MIT-u

Uzbudljivi dio EIT (Europski Institut za Inovacije i Tehnologiju) Digital programa je da se potiče pisanje diplomskog rada u sklopu prakse u državi koja je različita od prve ili druge godine studija. Praksa se može pronaći samostalno ili u registru dostupnih prilika.

Prijava je Davoru došla skroz spontano, već na prvoj godini njegovog dvojnog magisterija, kad se zapitao što bi mu bio prvi izbor. Imao je poduzetnički mindset, a kao i kod svakog programerskog posla, dobar dio pripreme je čisto googlanje, tj. pronalaženje informacija u brdu podataka koje se tamo nalaze.

Znao je da želi projekt iz primijenjenog Data Science područja, tj. da projekt ne bude teorijski i da bude povezan s održivošću, koju je zastupao Švedski Kraljevski institut za tehnologiju (KTH) – Davorov matični fakultet za 2. godinu, odnosno završnu godinu studija.

Tako je otkrio MIT (Massachusetts Institute of Technology) laboratorij Senseable City Lab, koji se bavi problematikom pametnih gradova i odlučio je aplicirati za poziciju Visiting Student.

Napominje, kada vidite da na web stranice nude PhD, vi ih svakako kontaktirajte; dok je bio tamo, imali su dvoje preddiplomaca koji su tamo odrađivali praksu!

Što je naučio na MIT-u

• CV treba imati maksimalno 2 stranice. Format i način na koji je pisan mora biti takav da letimično (onaj koji vas zapošljava ili uzima u obzir za poziciju) u 10 sekundi može zaključiti sve glavne stavke.
• Ako imate koncept vlastoručne procjene jezika (programskih i govornih) u stilu zvjezdica, bolje da to izbacite iz upotrebe.
• Portfolio je nešto bez čega se u Americi ne može. Definitivno investirajte u dobar portfolio!
• Velik utjecaj imaju mailovi koje pišete. Ukoliko osoba s kojom komunicirate ima drugi materinji jezik, ubacite u pozdrav taj jezik. Taj jednostavan trik vam zna otvoriti mnoga vrata.
• Intervju i prezentacije također imaju malo drugačiji koncept i nepisana pravila. Na primjer, format poznat kao “PechaKucha” sastoji se od 20 slajdova, od kojih svaki traje po 20 sekundi (ukupno 6 min i 40 sec) i to se implementira automatskim tranzicijama. Ljudi vježbaju mjesecima kako će im ta prezentacija izgledati. Nužno je da u prezentaciji prikažete nešto osobno, npr. hobi, sportske aktivnosti, čak i da spomenete kućne ljubimce.
• I na kraju, često će vas dopasti nasumična pitanja. Davor je dobio pitanje da kaže nešto o sebi što nije rekao u CV-u i na prezentaciji, a oduševilo bi prisutne.

Kultura neuspjeha

Preko bare se, otkrio je Davor, vrlo njeguje kultura “fejlanja”. Nema ništa sramotno u tome da vam se totalno upropasti poslovni plan ili model.

Štoviše, tamo se, za razliku od uspješnih startup priča, sve češće znaju naći konferencije o tome kako su određene ideje propale i kakva se pouka o tome može izvući.

Nije ni čudo da je takav način popularan u zemlji u kojoj gotovo svaki student tih prestižnih fakulteta ima takozvani imposter syndrome, koji karakterizira da pojedini individualci misle kako su greškom upali na željeni fakultet i da su svi ostali uspješniji od njih samih.

„Inovacije i poduzetnička perspektiva su temelj bitnih promjena u znanosti i društvu. Poznavanje šire slike daje nam uvid kako da se sami izborimo u stalno promjenjivom svijetu.“

Snimku predavanja možete pogledati na našem Facebook profilu.