Tanka linija između produktivnosti i izgaranja

Odmah na početku želim priznati da sam radoholičar. Svi mi to govore. Radim posao developera na puno radno vrijeme, nakon čega predajem na fakultetima i učilištima. Gotovo svaki radni dan traje mi preko 12 sati. Ukoliko sam na godišnjem odmoru ili nekom putovanju, mogu maksimalno tjedan dana provesti ljenčareći. Rad me čini organiziranim i dobro se osjećam dok radim, uživam u tome. Ili kako kaže ona izreka:

 „I am not workaholic. I just work to relax.“

Ipak, prošao sam trnovit put dok nisam otkrio kako uskladiti svoje potrebe s poslom i privatnim životom, nemali broj puta doživio sindrom izgaranja (eng. burnout) i oporavio se od njega. Poistovjetio bih se s legendarnim Sinišom Vucom i njegovim stihom u kojem opisuje kako ga je zagonetna žena podizala iz pepela i malo mu sreće dala pa ga opet bez milosti u pepeo zakopala. Slično je bilo i sa mnom, samo u poslovnom smislu. Sve dok nisam naučio lekciju.

Svi želimo biti produktivni u svom radu. Želimo postići više, uživamo u osjećaju rasta koji dolazi s neprekidnim rušenjem prepreka koje stoje pred nama u obliku zadataka. Kad pogledamo to do listu potpuno označenu statusom „završeno“, kad ispunimo zadatke na vrijeme, kad nadređeni ili klijent pohvale naš rad, automatski se ohrabrimo i postajemo svjesni činjenice da smo dobro odradili posao. Ovaj osjećaj jedan je od onih koji nikad ne dosade. Čovjek ih se nikad ne zasiti.

Međutim, iz iskustva znam da je linija između produktivnosti i izgaranja vrlo tanka.

Zašto ljudi uživaju biti produktivni?

Poznato je da nas naš mozak po završetku zadatka nagrađuje oslobađanjem dopamina, koji pruža specifičan osjećaj užitka i sreće.

Mozak povezuje djelovanje sa dopaminom, učinkovito gradeći naviku ponavljanja iste radnje u pokušaju da dobije sljedeću doza dopamina. Automatski odgovor na traženje trenutne sreće kao rezultat ponavljajućih aktivnosti zapravo je vrlo ovisan za ljude. Što više koristite ovu praksu za njegovanje radnih navika, to će ju vaš mozak više tražiti.

Postoji mnogo korisnih savjeta kako biti produktivniji i iskoristiti svaki dan. Promjena načina razmišljanja za postizanje boljih rezultata jedna je od najboljih stvari koje možete učiniti za svoju karijeru. Međutim, lako je ne primijetiti kad zapravo postavljate plodno tlo za izgaranje.

Što je točno izgaranje?

Definicija: Osjećaj fizičke i emocionalne iscrpljenosti zbog stresa uslijed rada u teškim ili zahtjevnim uvjetima.

Izgaranje je praćeno znakovima kao što su kronični umor i razdražljivost te osjetljivost na prehladu, glavobolju i vrućicu.

Kao što je gore definirano, izgaranje može imati ozbiljan negativan utjecaj na vaše cjelokupno fizičko i psihičko zdravlje. Posljedice izgaranja razlikovat će se ovisno o tome koliko vremena provedete ili provodite radeći u stresnim uvjetima.

Kako biste procijenili je li vrijeme za prevenciju ili sanaciju izgaranja, ne bi bilo zgorega provjeriti imate li neke od sljedećih simptoma:

  • Gubitak osjećaja svrhe – čini vam se da rad koji volite više nema toliko značenja kao nekada
  • Osjećaj umora, mentalnog i fizičkog – to se često primjećuje kada smatrate da su jednostavne stvari sve teže i teže za obavljanje. Svakodnevne zadatke odjednom obavljate puno teže no prije – od pranja zuba pa do izlaska iz stana na vrijeme kako biste uhvatili autobus. Potrebno je puno više vremena za izvršavanje istog zadatka, ma koliko jednostavan bio.
  • Doživljavate promjene raspoloženja, razdražljivost i nestrpljenje – možda ćete primijetiti da vas lako nerviraju stvari koje obično ne utječu na vas previše ili se neracionalno iskaljujete na voljenim osobama i kolegama. Kao uzrok može se javiti i emocionalno odvajanje od stvari/aktivnosti oko kojih ste nekada bili strastveni.
  • Imate poteškoća u ispunjavanju obveza – kasno započinjete s poslom; zaboravljate na važne sastanke, uopće ne planirate sastanke s ljudima ili otkazujete dogovore u posljednji trenutak. Ponekad potpuno zaboravite na neku obvezu. Ne pojavite se na dogovorenoj kavi. Ili uopće ne obavijestite drugu osobu da se nećete pojaviti. Ako i ispunite svoju obvezu, teško se snalazite u društvenoj interakciji.
  • Često ste bolesni – doživljavanje izgaranja ne utječe samo na vašu psihu, već i na vaš imunološki sustav, čineći vas mnogo podložnijima bolesti. Zbog toga vam treba sve više i više dana izvan posla.
  • Umanjen radni učinak – možda ćete osjetiti ono što se naziva moždana maglovitost i nemogućnost koncentracije. Često se javlja u kombinaciji s osjećajem da se vaši radni napori ne cijene, povlačite se iz timskog rada s kolegama i potpuno izbjegavate društvene interakcije.
  • Doživljavanje izostanka sna, anksioznost i depresivan pogled na život – niste u stanju zaspati, imate poteškoće s buđenjem, započinjete dan poslije podne, proganja vas osjećaj beznađa, kao i nemogućnosti uviđanja prilika koje su vam na raspolaganju.

Sve navedeno uobičajeno je za osobe koje dožive izgaranje. Dani na poslu i na fakultetu neizbježno podrazumijevaju teret borbe s rokovima. Prekovremeni rad uobičajena je pojava u manjim tvrtkama, startupima ili tvrtkama koje lansiraju MVP (minimal value product) i moraju ispoštovati unaprijed određeni rok isporuke.

I sâm sam se zatekao u naizgled bezizlaznoj situaciji u kojoj se rad najprije produžio i nakon radnog vremena, potom nastavio preko vikenda, a na koncu preuzeo sve dane i trenutke predviđene za prijeko potreban odmor. Postojao je samo jedan izlaz – ili se potpuno prepustiti crnim mislima ili dati otkaz. Podvukao sam crtu, shvatio da živjeti i raditi na takav način jednostavno nije vrijedno i odlučio se za drugu, živahniju, opciju.

To, naravno, ne znači da nećete ponekad, s vremena na vrijeme, kad situacija na projektu zagusti ili se bliži datum puštanja projekta na produkciju, ostati dulje na poslu ili odraditi poneki prekovremeni od kuće. Međutim, nesposobnost odgovornih ljudi da dobro procijene koliko vremena treba za razvoj određene funkcionalnosti ukazuje na dublji problem. Ukoliko ste developer, neprestano gašenje požara bez pravog rješenja neće puno pomoći i možda je vrijeme da zastanete i promislite o svom sljedećem koraku.

Zašto izgaranje ne primjećujemo na vrijeme?

Kako je moguće ne prepoznati sindrom izgaranja na vrijeme uz tako ozbiljne i očite nuspojave? Izgaranje se s vremenom povećava. Sve započinje osjećajem manjeg umora i odlukom da preskočite obiteljsku večeru. Ozbiljnost stanja, zajedno s njegovim simptomima, polako se s vremenom povećava do točke u kojoj ga je teško prevladati.

Kako je moguće ustrajati na uvjetima koji nedvojbeno nanose ozbiljnu štetu našem zdravlju i organizmu? Kao što je ranije rečeno, naš mozak voli dopamin i aktivno traži akcije koje će pogodovati sljedećem otpuštanju dopamina. Većina ljudi dodaje nove stvari na to do listu, a da to ni ne primijete. Što više dodajete svom dnevnom rasporedu, više očekujete od sebe.

Istovremeno, izgrađujete naviku nadvladavanja sebe i postavljate veća očekivanja za ono što ste do sada smatrali normalnim:

  • Vaš jednodnevni prekovremeni rad pretvara se u prekovremeni rad dva ili tri puta tjedno
  • Brza provjera e-pošte vikendom pretvara se u nekoliko sati rada svakog drugog vikenda
  • Nekoliko sati rada “samo ovaj” vikend u tren se pretvori u svaki vikend, što na kraju rezultira svakim i cijelim vikendom provedenim radno.

Čineći to, prisiljavate mozak i tijelo da radi iznad svojih mogućnosti – a sve to rezultira nagonom da se napravi još jedan zadatak i zaradi doza dopamina. Izgaranje vrlo brzo dovodi do ozbiljnih i negativnih učinaka na vaše zdravlje. Na kraju dana, ništa nije toliko vrijedno da ugrozite svoje zdravlje!

Pronalazak zlatne sredine sveti je gral uspjeha. Naučite osluškivati svoje tijelo i um i na vrijeme prepoznajte signale koji ukazuju da je vrijeme za pauzu. Također, važno je naučiti odrediti pravu dozu koju ćete si staviti na tanjur u smislu rada i zadataka.

Postizanje ravnoteže između posla i života

Naravno, svi želimo biti produktivni – i to je nešto čemu trebamo težiti kako bismo održali i unaprijedili profesionalnu izvrsnost. Međutim, ključno je pronaći i održati ravnotežu.

Imajte na umu, bez obzira na situaciju u kojoj se trenutno nalazite i u kojoj ćete se tek zateći – briga o vlastitom zdravlju prvi je i osnovni preduvjet za sve ostale radnje.

Važno je naglasiti da cilj nije dokoličariti i umanjiti produktivnost, već efikasnije izvršavati svakodnevne radne zadatke, istovremeno zadržavajući osjećaj uspjeha. Kako biste to postigli, zadatak koji je pred vama raščlanite na više manjih zadataka i pritom budite realni u procjeni koliko posla objektivno možete obaviti unutar jednog radnog dana. Uspjeh se gradi korak po korak, stoga se usredotočite na manje zadatke i sljedeći, a ne krajnji, cilj.

Sindrom izgaranja, nažalost, nećemo moći svi izbjeći pa mu stoga hajd’mo doskočiti uz nekoliko savjeta koje su velikodušno podijelili kolege i prijatelji:

  • Ivan Radić (student, software developer): Ako ste jedan od onih koji pokušava žonglirati s tri loptice zvane posao, fakultet i društveni život, onda znate da ste u nezahvalnoj poziciji. Loptice će često ispadati, a osjećaja sveopćeg opterećenja, pa i krajnjeg burnouta, neće manjkati. Kako se onda nositi s tim, a po mogućnosti i ostati zdrav? Ne možete kao manijak mlatiti po istom, makar se radilo o programiranju koje vas zanima, samo ćete shvatiti da kopate u rudniku kojem se kraj ne nazire, a umor će s vremenom smanjivati efikasnost tog kopanja. Vjerujte mi, probao sam previše puta. Osjećaj zadovoljstva naučenog smanjuje se, a planina nepoznatog samo raste. Tu u priču dolazi ona ključna poslovica koja se pripisuje velikom Cezaru, “divide et impera“! Ne mislim da taktički nadmudrite i na kraju prebijete šefove i profesore te zauzmete njihove radne pozicije, nego da podijelite svoje zadatke na smislene cjeline kako se krajnji cilj više ne bi činio toliko neostvarivim, a vaša svakodnevna borba beskorisnom. Kad si poredate što imate koji dan odraditi, onda ćete i biti zadovoljni jer ste odradili što je planirano za taj dan, a nećete se srušiti pod pritiskom količine obveza i konstantno odgađati umjesto da ste problemu pristupili taktički. Jer kao što je američki poslovni magnat Warren Buffett rekao: “An idiot with a plan, can beat a genius without a plan.
  • Katarina Briški (senior QA engineer): U fazama kad sam najviše osjećala burnout, moj glavni “lijek” je bio godišnji odmor,  putovanja. Već samo planiranje putovanja, kojem sam se onda mogla veseliti i nekoliko mjeseci unaprijed, obično bi pomoglo u preživljavanju teških i monotonih dana. Općenito, odmaknuti se od posla na nekoliko tjedana, potpuno se isključiti i posvetiti se istraživanju nečeg drugog (bilo drugog grada, zemlje, ili čak knjiga, videoigara) obično bi rezultiralo boljim raspoloženjem i boljim rezultatima po povratku na posao.
    Drugi način, koji nažalost nije bilo uvijek moguće realizirati, je promjena teme kojom se bavim na poslu, primjerice promjena projekta odnosno započinjanje novog projekta, ili bavljenje stvarima kao što su poboljšavanje procesa, ili rad na internim projektima, na primjer razvoju nekakvih internih alata.
  • Branimir Asanović (lead software developer): U svojoj poslovnoj karijeri imao sam poprilično velik broj pojava burnout efekta. Trenutno sam u fazi kada prezirem posao kojim se bavim, česte su glavobolje, jer određenim danima radim i po 20 sati kako bih stigao napraviti sve u dogovorenim rokovima, ali naučio sam kako se nositi s tim. U jednom trenutku kao da je nešto kliknulo u glavi i od tada sam odvojio osjećaje od posla, stavio sebe na prvo mjesto, rokove i posao na drugo. Sad kada osjetim opterećenje jednostavno prestanem raditi, igram video igrice i gledam filmove i serije jer me to opušta.
  • Petar Trutanić (student, software developer): Najvažnije je održati ravnotežu u životu i ne dopustiti da vam obaveze na poslu i fakultetu potroše cijeli dan. Prije mi se znalo događati da po cijele dane samo trčim s posla na fakultet i obrnuto. Treba pronaći i vremena za opuštanje. Slobodne sate provedite radeći nešto u čemu uživate. Ja preferiram vožnju biciklom ili kavu s prijateljima. Pokušajte pronaći posao s fleksibilnim radnim vremenom i poslodavcem koji razumije da ste vi ipak još student kojem treba slobodnog vremena, posebno za vrijeme ispitnih rokova. I za kraj, ne zaboravite se dobro naspavati.
  • Jozo Petrović (design and development specialist): Burnout shvaćam kao jednu tešku stepenicu u karijeri. Smatram da je neizbježan, kod mene i kod većine drugih vjerojatno dolazi postepeno, s manjim ili većim posljedicama. Znam da će proći nakon nekog vremena i najčešće naučim puno toga iz perioda izgaranja (pain is progress). Tako da se zapravo trudim u tom periodu ne narušiti odnose s kolegama i najbližima i imam koliko-toliko zdravu prehranu.
  • Mario Ercegovac (lead backend developer): Smatram da postoje dva načina borbe protiv izgaranja, a oba su preventivnog tipa. Prvi način je samom sebi osigurati dovoljno odmora i zabavnih aktivnosti, svakog vikenda raditi nešto što nema veze s poslom koji obavljate. Primjerice, otići na izlet, igrati video igrice i slično. Drugi način je sličan; potrebno je prepoznati pravi trenutak, tik pred burnout, kada vidite da ćete izgorjeti ukoliko napišete još tih par linija koda, da jednostavno stanete i prijeđete na obavljanje nečega što nije povezano s vašom domenom rada, popijete kavu, pogledate malo youtube, pa ste poslije svježiji i imate snage za nastaviti. Smatram da će svaki developer proći kroz obje faze. Mogu reći za sebe da, koliko god vikendom odmaram, ima dana kad jednostavno nisam produktivan i bolje je taj dan raditi s 50% gasa tako da sutra mogu biti produktivan jer ću u protivnom narednih nekoliko dana biti beskoristan.
Pronađite balans koji će odgovarati vašim potrebama

Izgaranje ulazi u vaš život polako i nevidljivo dok ne bude prekasno. Morate naći način da održite produktivnost, a da si pritom osigurate dovoljno vremena za odmor i oporavak. Isprobajte različite pristupe dok ne otkrijete što vam najviše pomaže i što najviše odgovara vašim potrebama i osobnim aktivnostima.

Razdvajanje i jasno definiranje prioriteta, i na poslu i u životu, najbolji je način da se usredotočite na ono što je doista važno. Osim toga, ovaj pristup omogućava vam određenu fleksibilnost u ispunjavanju ostalih zadataka i obveza. Cilj je optimalna izvedba koja vas neće koštati zdravlja! Ukoliko sami ne odaberete dan za odmor i relaksaciju, vaše tijelo će to učiniti umjesto vas!

Podijeli

O autoru

Mensur Duraković