Najnoviji trendovi u IT industriji

IT tehnologije se rapidno mijenjaju, razvijaju i stvaraju. Ponekad nam se čini da ih jedva pratimo.

U ovom članku izdvojila sam neke od njih i što bi nam njihovo razvijanje moglo donijeti:

Umjetna inteligencija (Artificial intelligence) i strojno učenje (machine learning)

Umjetna inteligencija opisuje područje računalne znanosti koje se bavi razvojem inteligentnih alata (strojeva, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče kao ljudi. U ovo područje ulaze i pojmovi poput strojnog učenja(ML) i IOT (internet of things).

Tehnološki dizajn AI sustava, između ostalog, uključuje razumijevanje i analizu jezika, govora, slike, prema čemu sustav uči kako reagirati, planirati ili rješavati određene zadatke. Učinkovitije dijagnosticiranje pacijenata, predviđanje ponašanja kupaca, povećanje prihoda i poboljšanje personaliziranih sustava samo su neke od prednosti umjetne inteligencije. Strojno učenje je jedno od potpodručja umjetne inteligencije u kojem će također doći do potrage za developerima. Dapače, Forrester predviđa da će do 2025. godine umjetna inteligencija i strojno učenje stvoriti oko 9% novih poslova u SAD-u, uključujući podatkovne znanstvenike, stručnjake za nadzor robota, specijaliste za automatizaciju…

Blockchain

Iako se uglavnom veže za Bitcon, blockchain je puno više od toga. Blockchain nudi sigurnost koja je korisna na više  načina. To su “lanci” podataka na koje se podatci nižu, odnosno dodaju, a ne mogu se brisati ili mijenjati.  Svatko im može pristupiti jer nemaju centralizirani sustav, već distribuirani, stoga nitko ne može preuzeti kontrolu nad podacima.

Predviđa se da će ga implementirati sve više industrija, stoga ne bi bilo loše razmišljati o njemu kao budućoj karijeri. Za bavljenje blockchainom treba dobro poznavati neki programski jezik, osnove objektno-orijentiranog programiranja, baze podataka, strukture podataka, web development te networking.

Internet of things (IoT)

Još jedna rastuća tehnologija. U doslovnom prijevodu “internet stvari”, odnosno, razvija se sve više i više raznih uređaja koji koriste internet, npr. kućanski aparati koji upozoravaju na paljenje/gašenje, automobile, ulazna vrata… ,no to nije sve. IoT nam omogućava bolju sigurnost, efikasnost i bolju analizu prikupljenih podataka. Također, omogućit će poboljšanje usluge korisnika, ubrzanje pružanja medicinske pomoći i razne druge mogućnosti. No, tek smo na samome početku. Naime, Forecasts predviđa da će do 2030. godine postojati oko 50 biliona IoT uređaja širom svijeta.

5G

Paralelno sa Internet of Things, razvija se i 5G mreža. Razlika u odnosu na 4G i 3G jeste ta što 5G mreža koristi veću frekvenciju, što će na kraju rezultirati boljim i kvalitetnijim signalom. Koristit će se u tvornicama, HD kamerama, služit će za kontrolu prometa itd. Trenutno sve veće telekom kompanije rade na razvijanju mreže kao i pripadajuće aplikacije, stoga se predviđa da će do kraja 2021. godine 30ak država potpuno uvesti 5G mrežu.

Edge Computing

Povećanjem već spomenutih IoT uređaja, stvara se ogromna količina podataka te se zahtjevi za mrežnom širinom prostiru do krajnjih granica. Unatoč poboljšanjima mrežne tehnologije, podatkovni centri ne mogu jamčiti prihvatljive brzine prijenosa i vrijeme odziva, što bi mogao biti kritični zahtjev za mnoge aplikacije. Nadalje, uređaji na rubu neprestano troše podatke koji dolaze iz oblaka(cloud computing), prisiljavajući tvrtke na izgradnju mreža za isporuku sadržaja kako bi se decentraliziralo pružanje podataka i usluga, čime se postiže fizička blizina krajnjeg korisnika.

Na sličan je način cilj edge computinga pomaknuti računanje s podatkovnih centara prema rubu mreže, iskorištavajući pametne objekte , mobilne telefone ili mrežne prolaze za izvršavanje zadataka i pružanje usluga u ime oblaka. Premještanjem usluga na rub moguće je osigurati predmemoriranje sadržaja, isporuku usluga, pohranu i upravljanje stvarima što rezultira boljim vremenom odziva i boljom brzinom prijenosa.

Quantum computing

Quantum computing, odnosno kvantno računanje jest uređaj za računanje koji izravno koristi različite kvantnomehaničke fenomene, kao što su superpozicija i povezanost (spregnutost), kako bi obavile operacije nad podacima. U klasičnom računalu, količina podataka mjeri se u bitovima – u kvantnom su računalu podatci mjereni qubitovima (engl. quantum bit).

Osnovno načelo kvantnoga računanja jest to da se kvantna svojstva čestica mogu koristiti za predstavljanje i strukturiranje podataka i da kvantni mehanizmi mogu biti iskorišteni za izvođenje operacija nad ovim podacima. Velike kompanije poput Splunk-a, Honeywell-a, Microsoft-a, AWS-a, Google-a i mnoge druge već su uveliko angažirane u razvoju ovakvih računala. Naširoko se vjeruje da ako kvantna računala velikih razmjera mogu biti izgrađena, da će biti u mogućnosti riješiti određene probleme eksponencijalno brže od klasičnih računala.

Robotic Process Automation (RPA)

RPA je tehnologija koja se temelji na automatiziranju ponavljajućih zadataka, npr. analiza i čitanje podataka, obrada transakcija, čitanje mailova itd. Sve što čovjek neprekidno ponavlja, a da nema velike veze s kreativnošću, može se automatizirati. Istraživanje Forrestera pokazalo je da bi RPA mogla zamijeniti više od 230 milijuna radnika, odnosno oko 9% ukupne svjetske radne snage. No, poslova za progamere će itekako biti. RPA nudi široliku paletu poslova poput developera, project managera, solution architecta, business analysta itd.

Kratki osvrt na navedeno

Da nam je netko rekao da će nešto što uopće nije postojalo prije 50ak godina ovoliko danas utjecati na naš svijet i svakodnevnicu, mislim da mu ne bismo vjerovali. IT industrija je daleko najbrže rastuća industrija u cijelom svijetu, stoga možemo samo predviđati dokle ćemo doći i što ćemo sve postići u narednih 50 godina.

Možda će svakodnevni poslovi kakve znamo danas skroz nestati? Možda ćemo naći lijek ili neko trajno rješenje za neizlječivu bolest? Možda ćemo naći način za produžavanje životnog vijeka? Možda ćemo jednog dana postojati “uploadani” negdje na nekom USB sticku? 🙂 Naravno, ako se još tada budu koristili 😊

U svakom slučaju, sve što čovjek stvara treba služiti za dobrobit čovječanstva. Da težimo boljitku i da nam svaki dan bude bolji od prethodnog.

“Tehnologija ne pokreće promjenu – ona omogućava promjenu.”

 

Podijeli

O autoru

Ivona Knaus