Jako velik interes ste pokazali za, u srijedu održan, Instagram Live u kojem smo ugostili Edija Sinovčića u svrhu dobivanja odgovora na pitanje jesu li kriptovalute ponzi shema ili budućnost.

Više od 60 ljudi pratilo je live do njegovog samog kraja. Da smo kojim slučajem bili negdje na otvorenom – platili bismo veliku kaznu. 😛

Edi se u uvodu razgovora osvrnuo na vlastiti (neslavni) početak davne 2017. i ulazak u svijet blockchaina koji je rezultirao gubitkom novca i dobivanjem dobrog iskustva. Unatoč tome (ili možda baš zbog toga) 🙂 što je izgubio novce, zainteresirao se za kriptovalute, a danas vodi firmu Shard Labs koju čini tim od 11 ljudi, istinskih zaljubljenika u blockchain kojeg vide kao novu i uzbudljivu tehnologiju.

Povijest novca

Kako bismo bolje razumjeli kriptovalute, nužno je podsjetiti se povijesti novca i njegove vrijednosti.

U početku je postojala robna razmjena (cipele za jaja), kasnije se pojavila novčana, odnosno kovani novac se mijenjao za dobra. Prestankom zlatnog standarda u SAD-u novac nije imao pokriće, postojao je novac koji se printao od strane centralnih banaka, ali on više nije imao pokriće u zlatu.

Kriza koja se dogodila 2008. rezultirala je nastankom bitcoina. U prvom bloku bitcoina, Satoshi Nakamoto je napisao: centralne banke printaju novce da bi izvukli velike banke.

I tu nastaje problem – jedna strana (centralna banka) može odlučiti isprintati x količinu novca preko noći, dok se kod blockchaina točno zna koliko čega ima u sustavu (prograbilan novac) i kada bi se ovako nešto dogodilo cijeli blockchain bi izgubio svoju inherentnu vrijednost. Kod blockchaina nema posrednika, unaprijed se zna koliko će se izdavati, a uključujući bitcoin, sve kriptovalute su trenutno inflatorne u svom supply-u. Svaki blok se generiraju novi bitcoini za nagradu minerima, ali se točno zna koliko ih se generira.

90% novca je već digitalno, u čemu je posebnost blockchaina?

Većina ljudi koristi kartice, što je također jedan vid digitalnog novca. Banka ima moć blokirati nam račune (iz bilo kojeg razloga), a kod kripta toga nema, walletu samo mi imamo pristup i nitko nam te novce ne može uzeti.

Na pitanje zašto nešto vrijedi toliko koliko vrijedi odgovor je jednostavan – zato jer je netko spreman platiti!

Edi je dao slikoviti primjer iz vlastitog iskustva. Prošlo ljeto otišao je nepripremljen u posjet dubrovačkim zidinama (čitajte: bez vode, usred ljeta). Na zidinama je boca vode, koja je u dućanu 5kn, koštala čak 5 puta više! Edi je platio tu cijenu. Zašto je ta boca vrjednija? Zato jer je netko spreman platiti njenu cijenu.

Postoje kriptovalute koje su vezane za dolar ili euro, stabilne valute, što znači da ako imamo 1 dolar te valute, ona na blockchainu vrijedi jedan dolar.

Ljudskom mozgu je jako teško raditi s nečim što ima velike oscilacije, čija se cijena neprestano mijenja i zbog toga moramo imati nešto stabilno, što se može koristiti svaki dan.

Decentralizirane financije

Kako financije mogu biti decentralizirane, jedno je od najčešćih pitanja.

Cijela ideja blockchaina je zapravo izbaciti posrednika, u ovom slučaju banke, kako bi korisnici bili u potpunom vlasništvu svog novca, a DeFi aplikacije nude usluge poput pozajmljivanja ili štednje s velikim kamatnim stopama. Ponuđene usluge su iste, ali su transparentnije, učinkovitije, dostupne svima i nisu kontrolirane od velikih centraliziranih entiteta.

Pitanja slušatelja

Veseli nas što ste se tijekom razgovora s Edijem, aktivno uključivali s pitanjima i komentarima. Nadamo se da smo na sve uspjeli dati adekvatan odgovor, a ako nam je nešto promaknulo, slobodno se javite Ediju, aktivan je na Instagramu.

U nastavku donosimo najzanimljiva pitanja i Edijeve odgovore na njih:

Kakva je budućnost ethereuma i hoće li za 10godina biti velika konkurencija bitcoinu?

Bitcoin je store of value, digitalno zlato, ali smatram da će ethereum (nešto što može biti svjetski kompjuter) jedan dan preuzeti tron i biti glavni. Naravno, tu moram naglasiti da sam subjektivan.

Je li sustav centralnih banaka ponzi shema?

Da nema monetarnog sustava kapitalistička ekonomija koju poznajemo ne bi postojala. Sama ta mogućnost posuđivanja i vraćanja novca uz kamatu je omogućila puno toga, tako da ne bi negativno gledao na to, dapače, samo bih gledao korištenje kriptovaluta kao neku evoluciju. Neće bitcon zamijeniti centralne banke, one neće nestati, smatram da će se one integrirati. Vanka to ide puno brže nego kod nas, ali pratimo mi to. 

Imaš li problema s pronalaženjem potencijalnog kadra?

Definitivno! Razlog je taj što ne postoje developeri koji se bave blockchainom. Ne znači da se radi o preteškoj tehnologiji ,samo jos nije toliko mainstream. U Hrvatskoj nema dovoljno firmi koje se time bave.

Što su to consensus algoritmi i jesu li bitni?

Konsenzus algoritam je osnovna funkcioniranja svakog blockchaina, a budućnost ove tehnologije leži u otkrivanju novih konsenzusa  te dokazivanju funkcioniranja postojećih. Glavna svrha je postizanje dogovora o izvršenim transakcijama u distribuiranom sustavu blockchaina. Postoji više vrsta ovih algoritama: proof of work, proof of stake, delegated proof of stake, proof of authority.

Jesu li kriptovalute kockanje?

Sve ima svoje rizike, i ulaganje u dionice je kockanje, s tim da su kriptovalute možda rizičnije od dionica. Diversifikacija je ključ uvijek u životu. 

Zaključak

“Nemojte kupovati kriptovalute sada.”

apelira Edi.

P.S. odgovor na pitanje gdje je parkirao Lamborghini, nažalost, nismo uspjeli izvući. 😛