Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (Udruga HUP-ICT) predstavila je prije dva dana u Zagrebu analizu ICT sektora u Hrvatskoj za 2018. godinu. Ovom su prilikom predstavnici Udruge  istaknuli kako nedostatak konkretnih mjera stimuliranja radnika u ICT sektoru i strateškog pristupa cijelom sektoru može dovesti do ozbiljnog manjka radne snage, pritiska na neto plaće i smanjenja konkurentnosti jedne od najrazvijenijih hrvatskih industrija. Uz to, ponovili su zahtjeve prema Vladi Republike Hrvatske, nazvane „5 malih mjera“, za zadržavanje digitalnih profesionalaca i strateški razvoj sektora.

Sve brojke u plusu

Brojke pokazuju da je 2018. godina bila uspješna za domaću ICT industriju; nastavljen je rast izvoza, prihoda i dodane vrijednosti, a povećan broj zaposlenih i tvrtki. Prošla godina je već deseta u kojoj ICT sektor kontinuirano raste, a ta je industrija čak i u vrijeme gospodarske krize ostvarivala pozitivne rezultate.

U odnosu na 2008. godinu, broj ICT tvrtki u Hrvatskoj danas je gotovo udvostručen (6.136), broj zaposlenih se povećao za 45% (sa 26.970 na 39.062), izvoz je povećan za 90% (sa 4,4 na 8,3 milijarde), prihodi su narasli za nešto manje od 30% (sa 29,86 na 38,33 milijarde), a stvorena dodana vrijednost za gotovo 50% (sa 7,6 na 11,3 milijarde). U nekim segmentima ICT industrije, kao što su programiranje ili obrada podataka, u kojima se posljednjih godina bilježe veliki svjetski uspjesi hrvatskih tvrtki, izvoz je od 2008. godine narastao gotovo 7 puta, broj tvrtki više od 100 puta, a broj zaposlenih se utrostručio.

„ICT industrija je najpropulzivnija industrija u Hrvatskoj i dobri rezultati u ICT-ju bitni su zbog važnosti digitalne ekonomije u gospodarstvu i zakonodavstvu Europske unije. U usporedbi s drugim industrijama, koje su detektirane kao industrijski pokretači, ICT industrija je u 2018. godini pokrenula najviše tvrtki, ostvarila najveće prihode, stvorila najveću dodanu vrijednost i uplatila najviše poreza i doprinosa u državni proračun po zaposlenom. Druga je po izvozu i broju zaposlenih, no u posljednjih 10 godina ima najveći rast zapošljavanja“, istaknuo je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca. „Uspjeh ICT industrije vezan je često uz entuzijaste, vizionare i tvrdoglave lidere ICT tvrtki pa bih želio čestitati kolegama na sjajnim rezultatima i radu jer ova industrija pokreće i često motivira ostatak poslovnog sektora, što je nama u HUP-u iznimno bitno“, zaključio je Majetić.

‘Pet malih mjera’

Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP-ICT, istaknuo je kako su, da bi se održao dosadašnji rast ICT sektora, Hrvatskoj potrebni kvalitetni digitalni profesionalci koje domaća ICT industrija može zadržati samo ako se uz konkurentne plaće omoguće i neke vrste kompenzacije uz plaće: “U tom smislu Vladi predlažemo paket koji smo nazvali ‘5 malih mjera’ za zadržavanje profesionalaca u ICT sektoru, a koje bi mogle imati snažan učinak, uz razmjerno male kratkoročne fiskalne prilagodbe. Molimo da nam se omogući da neoporezivo plaćamo gablec, vrtić, smještaj, 13. i 14. plaću i dajemo bonuse u vlasničkim udjelima.“

Predložene mjere, dakle, uključuju neoporeziv ili porezno priznati rashod za prehranu zaposlenika, mogućnost plaćanja vrtića od strane poslodavca kao porezno priznati rashod za tvrtku, programe rješavanja smještaja za radnike kroz maksimalno neoporeziv iznos koji tvrtka može isplatiti za najam ili kredit radnika, neoporezive bonuse u vidu dionica ili udjela tvrtke, odnosno 2 do 3 nagradne neoporezive plaće.

To su mjere koje bi mogle utjecati na prevenciju iseljavanja, demografsku obnovu, povećanje mobilnosti unutar Hrvatske i jačanje socijalne odgovornosti poslovnog sektora jer pružaju zaposlenicima neke dodatne pogodnosti koje su, uz samu plaću, vrlo bitni za zadovoljstvo zaposlenika. Mjerama bi se osigurala trenutna konkurentnost sektora, osigurao kontinuitet rasta, privuklo više tehnoloških tvrtki u Hrvatsku i motiviralo profesionalce da rade za hrvatske tvrtke.

Školovanje za ICT sektor

Na ovom se predstavljanju govorilo i o podacima o mladima koji se školuju za ICT sektor; analiza upisa na fakultete pokazuje smanjeni interes prijava i smanjeni broj prvih izbora studija matematike, informatike i računarstva, što bi moglo dovesti do smanjenja broja školovanog kadra za ICT sektor, odnosno odlazak mladih ljudi tamo gdje se nude bolji uvjeti studiranja, života i rada.

“U tom smislu, Udruga HUP-ICT, osim ‘5 malih koraka’, predlaže dodatna dugoročna rješenja u svrhu povećanja baze novih digitalnih profesionalaca za 30% u roku pet godina. Nama je potrebna integralna strategija zadržavanja mladih i talentiranih profesionalaca te pokretanje hrvatskog programa internacionalizacije i novih mogućnosti za sve stanovnike. Zbog toga predlažemo Vladi donošenje programa privlačenja i zadržavanja tehnoloških studenata na diplomske studije na engleskom jeziku, s početnim ciljem od barem 600 tehnoloških studenata godišnje na internacionaliziranim studijskim programima, kao i reformu četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja i povećanje udjela gimnazijskih programa“, rekao je Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik Izvršnog odbora Udruge.

Detaljnije o analizi ICT sektora i o prijedlozima koje je Vladi uputila udruga HUP-ICT, pročitajte ovdje.